Fragmenti kaosa (LXII)
1.
Ugledni hrvatski filozof, vrhunski stručnjak za Grke, Schellinga, Nietzschea i Heideggera, prije nekoliko godina usput u jednom nefilozofskome razgovoru, bacivši znatiželjni pogled na naslovnicu moje knjige Neoliberalism, Oligarchy and Politics of the Event: At the Edge of Chaos (Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, 2020.) rekao mi je i ovo: „Kaos? Sigurno ne misliš na onaj izvorni, u Hesioda, i mitologijski izveden i prerađen kasnije u Platona. Inače, iz nekoliko sam izvora već čuo kako je Ž. P. u posljednje vrijeme razvio jedan sustavan oblik ekstremnoga pesimizma.“
Nismo dalje razgovarali ni o kaosu niti sam se trudio razvrgnuti sud tzv. javnoga mnijenja, što bi rekli Grci doxe, da sam skrenuo u prorokovanje neposredne i opće propasti, osim što sam svojeg dugogodišnjeg prijatelja i sugovornika samo podsjetio da se kao znalac Nietzschea dobro sjeća onog mjesta iz Ostavštine na kojem tvorac ideje o prevladavanju nihilizma govori o umjetnosti i tvrdi da je Schopenhauer posve u krivu kad kaže da umjetnost iznosi pesimistička uvjerenja. Naprotiv, dodaje nakon toga Nietzsche, umjetnost potvrđuje i zato je u svojoj najdubljoj biti tragička, a ne pesimistička. Nije li znakovito da svaki javni diskurs u 21. stoljeću ponavlja temeljne pojmove i metafizike i kibernetike koji se psihologijski dovode do Zida vremena kao kraja svih uvriježenih postulata i principa poznatih još iz novovjekovlja od Descartesa i Leibniza: da je svijet misaona konstrukcija nužnosti i slobode i da mišljenje u svojim očitovanjima nikad ne može postati ono što se često prigovara Schopenhaueru kao začetniku ovog metafizičkoga pesimizma: da je tvorac navlastita etičkoga kvijetizma. Ti su pojmovi u znaku 4 K: kaos, katastrofa, kontingencija, kolaps.
2.
Uvažena belgijska filozofkinja Isabelle Stengers, teoretičarka znanosti, vrhunska stručnjakinja za analizu Whiteheada i Deleuzea, zagovornica tzv. kozmopolitike, na jednom mjestu svoje knjige-eseja U katastrofalnim vremenima: oduprijeti se nadolazećem barbarstvu, koji uskoro izlazi u časopisu Tvrđa, br. 1-2/2025. u prijevodu s engleskoga Miloša Đurđevića, kaže sljedeće:
„Epoha se promijenila: prije pedeset godina, kad su široki vidici tehno-znanstvenih inovacija bili sinonim za napredak, bilo je gotovo nezamislivo ne uzdati se u znanstvenike i tehnologe, ne očekivati od njih rješenje problema u vezi razvoja koji su oni ponosno pogonili. Ali i ovdje je povjerenje temeljito uzdrmano, premda je to manje očito. Ni u kom slučaju nije zajamčeno da su znanosti, barem kakve su nam poznate, osposobljene da odgovore na prijetnje budućnosti. Zapravo, s onim što je nazvano “ekonomija znanja”, više-manje je izvjesno da nam odgovori koje će znanstvenici zacijelo predložiti neće omogućiti da izbjegnemo barbarstvo.„
Postavka koju iznosi Stengers nije nimalo provokativna i začudna. Štoviše, gotovo je postala samorazumljiva u mnoštvu razrađenih primjera. Već je krajem 1970ih godina dolaskom „novoga negativnoga apsoluta“ zvanog neoliberalizam u ekonomiji, politici i kulturi nastalo ozračje i duh vremena koji sam problematizirao u onoj knjizi koja ima u podnaslovu pojam kaosa, a u naslovu trijadu: neoliberalizma, oligarhije i politike događaja. Čitava stvar s ideologijom neoliberalizma nadilazi granice weberovskoga shvaćanja modernosti kao doba raščaravanja svijeta uvođenjem procesa racionaliziranja proizvodnje i birokratiziranja upravljanja sustavima i svijetom života. Naime, unatoč stalnoj kritici ove ideologije kapitalizma u njegovu kasnome vidu kao informacijsko-komunikacijskome i korporacijskome koji sve što jest želi privatizirati i potaknuti stvaranje globalnoga tržišta protiv tradicionalne politike obrane javnoga ili zajedničkoga dobra (u vlasništvu države kao subjekta moderne moći), zaboravlja se ili se previđa nešto sudbonosno. O tome Stengers govori u svojim analizama „katastrofalnoga doba“ kad spominje vjeru u tehnoznanstveni napredak svijeta prije pedeset godina i uvjerenje mnoštva da će upravo ovaj „pozitivizam“ i „scijentifizam“ biti moćno oružje u borbi protiv „rastućega barbarstva“ novog protuprosvjetiteljstva koje upravo „ovdje“ i „sada“ u liku neo-fašizma kao ekstremnoga desničarskog populizma vlada svijetom i dokida razlike u vladanju i upravljanju državom i društvima bez obzira na razlike između onog što krasi „demokratski autokratizam“ (Trumpov režim razaranja liberalne demokracije u Americi i svijetu) i „despotsku tiraniju“ (Putinov i Xi Jinpingov model posttotalitarne vladavine).
Pogledajmo ukratko što sam iznio u knjizi o neoliberalizmu, oligarhiji i kaosu. Temeljena na uvidu u Foucaultova predavanja o biopolitici, koja razmatraju pojam neoliberalizma za sve buduće odnose između pojedinaca i društva, te države i privrede, ova knjiga pokazuje da je oligarhijski model politike i upravljanja kulturom danas rezultat uspona i pada masovnih političkih pokreta. Ideologije kraja dvadesetoga stoljeća s kojima neoliberalizam savršeno uspostavlja ravnotežu ogledaju se u kombinaciji tehnoznanosti, racionalnoga izbora i individualizma. Na taj se način vladavina preokreće u kibernetičko tržište kao model upravljanja. Danas transnacionalne korporacije kontroliraju države i njihove političke subjekte, a suverenitet je iluzija zbog zastarjelosti modernoga projekta. Budući da postimperijalni poredak u 21. stoljeću zahtijeva širenje ukupne moći, a ne fragmentaciju slobode, potrebno je istražiti hibridni odnos između ekonomije i politike. Korporativni sustav aktivnosti označava subjekta svih oblika organizacije države i društva, od sindikata do sveučilišta, od institucionalizirane religije do socijalne skrbi i sporta. Posljedica toga može se vidjeti u nestanku biti društva. Ova knjiga istražuje logiku svjetsko-povijesnoga napretka od kibernetičkog sustava upravljanja i novog načina legitimizacije kapitalizma u 21. stoljeću do svih oblika suspenzije temeljnih ideja koje su obilježile politiku modernosti.
Čitava se „logika“ tzv. katastrofalnih vremena o kojima govori Stengers u svojoj knjizi-eseja, svodi na ono što po mojem sudu proizlazi iz fundamentalne sintagme 21. stoljeća: sloboda bez moći. Dakle, onaj tko u ovoj sustavnoj i bezobzirno „realističkoj“ analizi suvremenosti koju iznosim već više od 20 godina u svojim knjigama vidi oblik ekstremnoga pesimizma taj je slijep pored vlastitih zdravih očiju jer ne vidi da ni optimizam ni pesimizam nisu ništa drugo negoli kvazi-svjetonazorni psihološki efekti onog što nije ni ressentiment a ni samozavaravanje čovjeka kao zastarjeloga subjekta/aktera jedne „epohe“ koja se unatoč totalne mobilizacije tehnosfere, tehnoznanosti i know-how koncepta znanja urušava u sebi kao sinteza i realizacija 4K: kaosa, katastrofe, kontingencije i kolapsa svih postojećih sustava i životnih svjetova. Nije ovih 4K tek slučajno ovdje poredano baš tako i nije nimalo začudno zašto između kaosa i kolapsa stoje katastrofa i kontingencija. Uostalom, u svakom ludilu mora postojati neki okultni ili posve banalni razlog za djelovanje sustava, zar ne?
3.
Ima li nekog suvisloga odgovora na pitanje kako je moguće da tehnoznanosti ne raskorjenjuju i ne suspendiraju masovnu proizvodnju „gluposti“ i „barbarstva“ s kojim uvijek asociramo pojmove kaosa i katastrofe, zacijelo i kolapsa, ali pojam kontingencije teško da bi se mogao unaprijed pripisati ovom stanju stvari, rekao bi Cioran, kratkoga pregleda raspadanja? Možda bi to bilo sljedeće. Zbog toga što je kontingencija u suvremenim tehnoznanostima i pojmu tehnosfere ključan pojam za reguliranje odnosa između racionalnoga sustava i anarhistički shvaćene okoline koja je po definiciji neukrotiva, iako ovaj pojam divlje slobode jest kontekstualan: može biti pozitivan i negativan.
Kontingencija je pojam koji na nov način, primjerice u teoriji determinističkoga kaosa kazuje da je slučaj ono što određuje emergentnu strukturu mišljenja i bitka, govoreći tradicionalno metafizički. Često se u literaturi spominje primjer koji povezuje teorije emergencije i kontingencije. Primjerice, Dawkinsonov „sebični gen“, pa let ptica-selica koji smo sve do zadnjih pedeset godina smatrali nagonskim kretanjima iz jednog područja habitata u drugi zbog primarnih razloga potrage za hranom i toplijim uvjetima preživljavanja, pa se let smatrao najboljim primjerom vladavine nužnosti kao treće kategorije modaliteta u Kanta: prve dvije su mogućnost i zbilja. No, sada je kontingencija onaj prekid s kategorjjalnim „kolima bitka“, jer ptice lete transverzalno. Odjednom iz nepoznata razloga mijenjaju ustaljeni smjer leta i valja stoga promijeniti naš kategorijalni sustav mišljenja jer se nešto prekretno zbiva u okolnome svijetu (Umwelt), što bi kazao najznačajniji biolog 20. stoljeća Jakob von Uexküll.
Uexküll je skovao tehnički termin Umwelt kako bi označio te svjetove subjektivnoga iskustva. Uexküllova misao i koncept Umwelta u njezinom središtu bili su s oduševljenjem prihvaćeni od strane njegovih suvremenika i od tada su imali mali, ali stalan utjecaj na znanost i filozofiju. Međutim, njegov pojam Umwelta također ima duboko uznemirujuće posljedice za način na koji razumijemo svijet i svoje mjesto u njemu. Uexküllova misao je trostruka provokacija: (1) On postulira svijet iskustva za svako živo biće koji je strogo izvan dosega znanstvenoga znanja, vrijeđajući bezgranični optimizam u znanosti uzrokovan stoljećima tehnoloških uspjeha i kulturne dominacije; (2) Nijedan od ovih Umwelta nema drugačiji metafizički status od ostalih. Budući da smo i mi ljudi, uključujući ljudske znanstvenike, također živa bića, svijet koji svaki od nas doživljava i proučava ne daje nam privilegirani pristup objektivnoj istini o svijetu neovisnom o umu; (3) Tvrdnja da svaka ljudska jedinka doživljava vlastiti privatni fenomenalni svijet i da nikada ne može pristupiti Umweltu bilo koga drugog, duboko je uznemirila mnoge mislioce.
Filozofska recepcija Uexküllove misli, posebno snažna u Francuskoj i Njemačkoj, razvila je niz vrlo različitih strategija za odbijanje ovog gledišta i društvenih i moralnih implikacija za koje se strahuje da će proizaći iz takvog „fenomenalnoga individualizma“. Ali nijedna od ovih provokacija nije riješena na istinski zadovoljavajući način, i možda upornost ovih uznemirujućih pitanja donekle objašnjava povijesno kontinuirani znanstveni interes za Uexküllovu misao. Nedavni porast dubljih istraživanja pokazuje da je njegova misao i danas dovoljno uznemirujuća da izazove širok raspon snažnih reakcija. (v. Žarko Paić, Tehnosfera sv. 1: Žrtvovanje i dosada: životinja-čovjek-stroj, Sandorf i Mizantrop, Zagreb, 2018.) Kako god bilo, s biologijom i sintetičkom biologijom u suvremenu je epistemologiju tehnoznanosti uveden iznimno prijeporan pojam kontingencije koji nipošto nije puka negacija kategorije nužnosti u tradicionalnoj metafizici. Naprotiv, stvari se u suvremenom neoliberalnome kapitalizmu i vladavini oligarhija unutar biopolitički uspostavljenoga sustava i svijeta života zbivaju emergentno i kontingentno, racionalno i indeterministički, pa nije nimalo začudno zašto vjera u znanstvenu sliku svijeta ne potire u zaleđe snažan prolom fundamentalizma političkih religija i njihovih križarskih „kulturalnih ratova“ protiv vladavine Uma i prosvjetiteljstva uopće.
4.
4K potrebno je shvatiti kao četvorstvo „pobuđujućih uzroka“ koji su, za ne povjerovati, svoje vlastite posljedice. Dakle, čisti negativni autopoiesis, osim što kontingencija kao kraljevski slučaj nastanka novoga ima povlašteni „ontologijski“ status u ovome novome kibernetičkome ustrojstvu svijeta i to zato što kibernetika ne može postojati bez binarne logike reda i nereda, odnosno sustava i entropije. Evo, ovako to izgleda što mnogima još uvijek ne sjeda dobro na moždane vijuge jer su naučeni misliti iz zlatnoga doba vladavine „transcendentalnih iluzija“ po kojemu sve ima svoju glavu i rep. Ipak, nikad ne bismo trebali zaboraviti onu kinesku poslovicu koja kaže kako čovjek koji kupuje mačka u vreći dobro zna da u drugoj vreći obvezno dobiva gratis i njegov rep.
- Kaos proizvodi kaos kao katastrofu;
- Katastrofa dovodi svijet iz carstva nužnosti u rizik kontingencije;
- Kontingencija je uvijek emergentan događaj kao iznimka (slučaja) koji stvara nova pravila igre;
- Kolaps predstavlja kraj ovog procesa kolabiranja sustava i iz njega se u pravilu ne obnavlja sustav poput Feniksa iz pepela jer njegovo je značenje sljedeće:
Urušiti se” znači iznenada pasti, često zbog nedostatka potpore ili snage, poput urušavanja zgrade. Također se može odnositi na potpuni neuspjeh sustava, poslovanja ili ideje ili na iznenadni gubitak svijesti ili fizičke sposobnosti kod osobe. Riječ također može opisivati predmete koji su dizajnirani da se kompaktno sklope, poput sklopive stolice. U kontekstu struktura ili predmeta: Pasti ili se urušiti: “Stari most se srušio nakon oluje”. Biti dizajniran za sklapanje: “Stol se urušava radi lakšeg skladištenja”. U kontekstu poslova, sustava ili ideja: Potpuno se srušiti: “Otpor tvrtke novim propisima se srušio”. Iznenada dolazi do propasti: “Privreda se srušila nakon rata”. U kontekstu ljudi i njihovih interakcija: Pasti u nesvijest ili postati izrazito slab: “Srušio se od iscrpljenosti”. Slomiti se fizički ili mentalno: “Srušila se nakon što je čula loše vijesti”. Kao imenica: Čin pada ili urušavanja: “Urušavanje zgrade bilo je razorno”. Potpuni neuspjeh: “Prijetnja društvenoga kolapsa nadvila se nad nacijom”.
5.
Znate li zašto „ja“ ne mogu biti nikakav ovaj ili onaj, ontologijski ili metafizički pesimist novoga kova u ekstremnim uvjetima vladavine 4K? Odgovor je tako jednostavan. Zato jer sam sustavno odgojen i obrazovan na Hölderlinu, a čitateljima bloga zvanog Kaos već je unaprijed jasno kako ću završiti ovaj tekst o 4K. Naravno, ovako, a kako drugo, a Vi sami odlučite u mišljenju je li to znak rezignacije, defetizma, etičkoga kvijetizma, ironičnoga postmodernizma ili već bog te pita čega i da i ne:
Gdje raste opasnost, raste i ono spasonosno.
Recent Posts
Academia virtualis 33.
1. Pojmovni sklop koji povezuje tehnosferu, kozmos i psihu odnosi se na suvremenu posthumanističku filozofiju i radikalnu dekonstrukciju klasične metafizike. Iako je naslov Cosmos and Psyche planetarno poznat kao epohalno djelo kulturnog povjesničara i filozofa Richarda Tarnasa, unutar svojeg višesveščanog projekta Tehnosfera (sv. 1-5) otvaram komplementarnu i kritičku ontologiju digitalnoga doba u kojoj se odnosi […]
July 27, 2026
Academia virtualis 32.
1. Parerga i Paralipomena iz 1851. godine bilo je posljednje veliko djelo njemačkoga filozofa Arthura Schopenhauera, koje mu je konačno donijelo dugo očekivanu međunarodnu slavu i priznanje potkraj života. Sam naziv potječe iz grčkog jezika i u prijevodu označava „Sporedneradove” (Parerga) i „Izostavljene zapise” (Paralipomena). Knjiga je zamišljena kao zbirka dopunskih eseja i kraćih razmišljanja […]
July 26, 2026
Academia virtualis 31.
1. U maloj knjizi naslovljenoj Zlo: izazov filozofiji i teologiji (Le Mal. Un défi la philosophie et à la théologie, Ženeva: Labor et Fides, 1986.] koja će se u prijevodu na hrvatski Maria Kopića pojaviti u 31. broju časopisa Europski glasnik krajem 2026. godine u okviru tematske cjeline Kako misliti zlo, temeljne postavke odnose se […]
July 25, 2026
Academia virtualis 30.
1. Kada bih trebao pronaći suvremenoga umjetnika 20. stoljeća koji mi je najbliži po načinu mišljenja više negoli po njegovim tzv. djelima, a to je za suvremenu umjetnost ionako upitno zbog primata pojma događaja u smislu trijade postava-tijela-koncepta u umjetnosti instalacija, performativnosti i konceptualizma, onda bih tu zacijelo uvrstio njemačkoga „gurua“ Josepha Beysa. Razloga ima […]
July 24, 2026
Academia virtualis 29.
1. Prije negoli se upustimo, dragi moji slušatelji ovih virtualnih predavanja koje nemaju ni svoje „mjesto“ ni „vrijeme“, jer su poput definicije Boga u njemačkoga mistika Angelusa Silesiusa „posvuda“ i „nigdje“ što idealno i realno odgovara mojem konceptu tehnosfere kao sinteze umjetne inteligencije i umjetne intuicije u autogenerativnome razvitku, u pokušaj razumijevanja razlike „relativnoga“ i […]
July 23, 2026
Academia virtualis 28.
1. Godardova predavanja u Montrealu odnose se na legendarnu seriju od 14 improviziranih lekcija iz filmske povijesti koje je francusko-švicarski filmski redatelj, scenarist, filmolog i jedini pravi „filozof filma“ u smislu sinteze vlastite stvaralačke energije s promišljanjem o smislu i biti filma kao umjetnosti održao između travnja i listopada 1978. godine na Sveučilištu Concordia. ( […]
July 22, 2026
Academia virtualis 27.
1. Navodim jedan više negoli poticajan stav Jeana Baudrillarda u njegovu razgovoru s francuskim arhitektom Jeanom Nouvelom kao instruktivnim razlogom zašto ćemo se u današnjem predavanju baviti pitanjem o prostoru kao singularnosti sublimnih objekata. Vidjet ćete, uostalom, zašto ni Baudrillard, a niti ja u svojem četvrtome svesku Tehnosfere naslovljenom Sklop i petlja: Što je […]
July 21, 2026
Academia virtualis 26.
1. U mojoj knjizi Zaokret (Litteris, Zagreb, 2009) posljednje poglavlje knjige je zapravo svojevrsna samostalna filozofijska knjiga o tijelu i vizualnosti. Kao samostalna knjiga pod nazivom Bijele rupe: Tijelo kao vizualna fascinacija izašla je u izdanju jednog malog crnogorskoga izdavača, Plime iz Ulcinja 2010. godine. Poglavlje kao knjiga u Zaokretu bavi se odnosom slike-tijela-vizualnosti ekstenzivnom […]
July 20, 2026
Academia virtualis 25.
1. Predavanja argentinskoga pisca Jorgea Luisa Borgesa na Sveučilištu Harvard održana su u sklopu prestižnoga ciklusa Charles Eliot Norton Lectures tijekom akademske godine 1967. – 1968. S obzirom na to da je Borges u to vrijeme bio gotovo potpuno slijep, sva je predavanja održao potpuno napamet, bez ikakvih pisanih bilješki. Snimke ovih predavanja godinama su […]
July 19, 2026
Academia virtualis 24.
1. U svojim filozofijsko-politologijskim knjigama kao što su to Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Totalitarizam?, Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja i Nemezis: Aporije političkoga i politike tumačio sam suvremenu autokratsku vladavinu kao hibridni i fluidni modus moći 21. stoljeća u kojem autokratski vođe djeluju kao „tirani i diktatori bez tiranije […]
July 18, 2026
Academia virtualis 23.
1. Često sam u ovim predavanjima u okviru ciklusa Academia virtualis, ali i u različitim prigodama poput razgovora o mojim knjigama i njihovim temeljnim postavkama, ukazivao na to da pojam tehnosfere valja razumjeti kao „novi apsolut“ i odmah pritom upozorio da nije riječ o Hegelovu apsolutu. Pa, kakav je to onda „apsolut“ i što ga […]
July 17, 2026
Academia virtualis 22.
Uvod Ovo predavanje predstavlja odgovor na iznimno važno pitanje koje mi je jedan uvaženi kolega uputio povodom analize mojeg teksta na ovome blogu zvanom Kaos od subote 4. srpnja 2026. https://zarkopaic.net/blog-post/orson-welles-ili-glas-koji-stvara-novu-sliku-svijeta/. Pitanje se odnosi na produbljenje ideje Glasa kao događaja koji nadilazi puku zvučnost i otvara novu sliku svijeta. Ako se prema promišljanjima Hansa Joasa […]
July 16, 2026
Academia virtualis 21.
1. Otkada je filozofija prestala biti „mudrost“ svijeta i postala je realizirana u apsolutnoj znanosti Hegelove Enciklopedije kao da se čitava nakana sjedinjenja života i mudrosti u ideji ljubavi bez apsoluta izgubila u praznome eteru. Da ipak ne svjedočimo posvemašnjem rasulu metafizike u različitim trijumfalnim govorkanjima psihologija uspjeha i samopomoći za stresom pogođene narcističke vladare […]
July 15, 2026
Ironija kao „slabo mišljenje“?
1. Baveći se različitim aspektima mišljenja francuskoga filozofa i muzikologa Vladimira Jankélévitcha ꟷ etikom, estetikom glazbe, mišljenjem politike u svezi kritike pojma oprosta nakon nacističkoga Holokausta, kao i njegovim uvidom u bit dekadencije iz horizonta kritike moderne kulture ꟷ ono što je jedan od glavnih razloga njegova utjecaja i danas, razaznajem u jedinstvenome spoju bergsonizma […]
July 14, 2026
Ima li umjetnost svoju budućnost u vladavini AI?
1. Catrin Misselhorn, rođena 1. studenoga 1970. u Stuttgartu, je njemačka filozofkinja, a od travnja 2019. profesorica na Sveučilištu Georg August u Göttingenu. Smatra se vodećom misliteljicom na području etike strojeva i robotike u Njemačkoj. Od 2007. do 2008. bila je stipendistica Feodor Lynen Zaklade Alexander von Humboldt u Centru za afektivne znanosti u Ženevi, […]
July 13, 2026
Tko misli i što se misli u Sutlićevu povijesnome mišljenju?
Onkraj „subjektivnosti“ i „apsolutnosti“ Mišljenje koje je Vanja Sutlić tijekom svojeg životnoga puta mišljenja odredio nazivom povijesnoga mišljenja nije nikakva tzv. trans-ili-meta-filozofija, premda se tako mnogima čini koji nisu pozorno promislili zašto od prvoga do zadnjega njegova teksta i javnoga kazivanja ustrajno razlučuje ovo mišljenje od cjelokupne tzv. metafizike kao zapadnjačke sudbine i otvorenosti jednog […]
July 12, 2026
Događaj i mišljenje nadolazećega
Uvod Tko god govori o budućnosti polazeći od iskona mišljenja u Grka nužno ima samo dvije mogućnosti ‒ propast ili spas bitka kao sabirališta bića i biti čovjeka. Ono treće se, dakako, pretpostavlja. To je očuvanje ili zadržavanje stanja kakvo jest u ovjekovječenu prisutnost trajanja. Propasti, spasiti i trajati su tri načina pojavljivanja bitka uopće. […]
July 11, 2026
Sunce ponad ruševnih stupova povijesti
https://www.gutenberg.org/files/9497/9497-h/9497-h.htm Mirku Kovaču, u spomen 1. Znate li koje su bile posljednje riječi pape Ivana Pavla II. nakon što je intuitivno shvatio da dolazak interneta ne treba kuditi tradicionalizmom ustajala tamjana, već pronaći u njegovu misteriju najviše dosege božanske milosti u prenošenju evanđeoske poruke svijetu? Rekao je ovo: „Hvala ti, Bože, na internetu!“ E, upravo […]
July 10, 2026
Kartezijansko slomljeno zrcalo
1. U svojim predavanjima na Harvardu 1985-1986. godine talijanski postmoderni književnik Italo Calvino zaključuje: „Među vrijednostima koje bih želio prenijeti sljedećem tisućljeću, prije svega je ova: književnost koja je upila ukus za mentalni red i točnost, inteligenciju poezije, ali istovremeno i znanost i filozofiju: inteligenciju poput one Valéryja kao esejista i proznoga pisca.“ (Italo Calvino, […]
July 09, 2026
Biti i pjevati onkraj „pijeska tjeskobe“
1. Bilo je to doba kad se poezija još znala govoriti naizust, kad su čak i postojale diskografske ploče uz klasična djela modernosti, primjerice, Charlesa Baudelairea, Cvjetovi zla, i kad smo uz čitanje teksta u meditativnoj samoći s neusporedivim užitkom u kasne noćne sati slušali glumca Zlatka Crnkovića kako svojim lijepim baritonom uspijeva predočiti svu […]
July 08, 2026
Atmosfera kao temeljni pojam nove estetike
1. Prof. dr. Gernot Böhme rođen je 1937. godine u Dessau, studirao je matematiku, fiziku i filozofiju. 1965.-69. bio je znanstveni asistent na Sveučilištu u Hamburgu i Heidelbergu; 1970.-77., pak, bio je znanstveni asistent na Max-Planck institutu u Starnbergu za istraživanje životnih uvjeta u znanstveno-tehničkome svijetu. 1977.-2002. bio je profesor filozofije na Tehničkome sveučilištu u […]
July 07, 2026
Uzvišenost svjetla i dubina tame
1. Najznačajniji mislioci i pjesnici zapadnjačke filozofije kao metafizike kakvi bijahu Kant, Hegel, Hölderlin, Nietzsche, Marx, Heidegger i možda se nećemo svi složiti s ovom prosudbom ali tu valja uvrstiti i Spenglera u svojim su povijesno-filozofijskim uvidima o biti Njemačke uvijek u tome izvan svekolike redukcije na lokalnu partikularnost jedne zemlje i nacije-države koja […]
July 06, 2026
Pasolinijev pepeo
„Prava apokalipsa je ona koju donosi tehnologija, era primijenjene znanosti, koja će čovjeka pretvoriti u nešto drugačije od onoga što je bio nekada. Dogodilo se nešto bez ekvivalenta u dosadašnjoj povijesti čovječanstva. Zastrašuje nas ideja da naša djeca i potomci neće biti kao mi. To je, u neku ruku, kraj svijeta.“ (P.P. Pasolini) 1. Gledaš […]
July 05, 2026
Orson Welles ili Glas koji stvara novu sliku svijeta
1. Postoji nesvodivi jedan jedini Glas i postoji mnoštvo različitih glasova koji su samo odjek ovog pra-glasa kao izvornoga svijeta (Ur-Welt). Taj glas zvuči „božanski“ zato jer ga se ne može usporediti s nijednim drugim glasom, jer je sušta jedinstvenost, jednokratnost, neponovljivost i nikad se ne može reproducirati kao kopija čak ni uz veliku pomoć […]
July 04, 2026
Vrijeme patoloških Narcisa
1. Kako vrijeme odmiče u mrtvu ireverzibilnost tako knjiga američkoga teoretičara Christophera Lascha, profesora povijesti na Sveučilištu u Rochesteru, naslovljena Narcistička kultura: Američki život u doba smanjenih očekivanja (The Culture of Narcissism), Naprijed, Zagreb, 1986. S engleskoga prevela Višnja Špiljak, postaje jedino autentično djelo koje u potpunosti objašnjava sve ono o čemu ovdje govorimo. (v. […]
July 03, 2026
Kult prošlosti i moć bezvremenosti
1. Teško da bi se i jedan književni esej napisan u 20. stoljeću mogao mjeriti s utjecajem koji je izvršio onaj engleskoga pjesnika i esejista, Thomasa Stearnsa Eliota na književnu teoriju modernizma, ali još više na razumijevanje paradoksa moderne poezije kojoj je upravo Eliot uz Celana, Kavafisa, Pessou, Valéryja i Mandeljštama zacijelo najznačajniji predstavnik […]
July 02, 2026
Gađenje kao izvor ljepote: Pound o Joyceu
1. Ezra Pound je na sve moguće načine ohrabrivao najveće umjetnike svojeg doba, a to će reći modernizma i avangarde 20. stoljeća. Bio im je mentor i tutor, pretkazivač njihovih veličajnih dosega i obrata u biti umjetnosti kao što je književnost, do toga da im je pomagao u životnim stvarima i imao presudni utjecaj na […]
July 01, 2026
Arkade i simptomi naopakoga svijeta
1. U analizi kulturne dekadencije glavnoga grada europskoga/zapadnjačkoga moderniteta u 19. stoljeću, a riječ je naravno o Parizu, Walter Bemjamin u nedovršenome projektu svojih Arkada ili izvorno na njemačkome Passagen-Werk, usmjerava svoju dijagnostičku kritiku duha vremena na djelo najznačajnijeg književnika francuske dekadencije Jorisa-Karla Huysmansa i njegov roman Naopako (À rebours) koji je objavljen 1884. godine. […]
June 30, 2026
Kastalija, silazak s neba i konačno prosvjetljenje
1. Kad god bih odbio sudjelovanje na različitim simpozijima i konferencijama s temom tzv. distopije ili primijenjenoga katastrofizma koji se uvukao u promišljanja suvremenosti kao dosadni čičak zalijepljen na kožu jer je kao i njegov pozitivni prethodnik u pojmu utopije naprosto povezan s onime čemu se Nietzsche svojem negdašnjemu učitelju Schopenhaueru suprotstavljao, a riječ je […]
June 29, 2026
Otvorenost političkoga mišljenja
1. Zbirka studija Davora Rodina emeritusa i uglednoga profesora filozofije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, naslovljena naizgled začudno, Predznaci postmoderne, u hrvatskoj je filozofijsko-politologijskoj recentnoj literaturi rijedak primjer pokušaja da se misaoni sklop postmoderne radikalno preuzme za otvorenost političkog mišljenja „nove situacije“. Rijedak je i slučaj da filozof poput Rodina emfatički pozitivno koristi […]
June 28, 2026
Društvo kao stroj
Zemlja postaje ludnica.Deleuze i Guattari, Anti-Edip 1. O politici deteritorijalizacije Je li točna tvrdnja da je shvaćanje Deleuzea i Guattarija o „državi“ uistinu zagonetno? Ako se, kako to tumači francuski teoretičar Guillame Sibertin-Blanc, pojavljivanje ovog izvorno političkoga pojma može pronaći u 3. poglavlju knjige Anti-Edip: Kapitalizam i shizofrenija 1 unutar rasprave o „genealogiji moralnosti i kapitalizma“, onda to […]
June 27, 2026
Cioran ili o „filozofijskoj prozi“
1. Svaki susret s bilo kojom Cioranovom knjigom eseja bez obzira je li riječ o njegovu mladenačkome razdoblju početkom 1930ih godina kad je pisao na rumunjskome i po vlastitu priznanju imao simpatije za ono što Umberto Eco zove „pra-fašizmom“, ili, pak, o tekstovima zreloga i kasnoga razdoblja na francuskome jeziku 1960ih godina do smrti 1995. […]
June 26, 2026
Vergilijeva druga smrt
1. Moje prvo čitanje jednog od najznačajnijih romana ideja 20. stoljeća, Brochove Vergilijeve smrti (Der Tod des Vergil) koji je prvotno objavljen 1945. godine, zbilo se 1986. godine kao i usporedno čitanje romana Thomasa Manna, Doktor Faustus. Mjesecima sam bio uronjen u duhovno-povijesne sveze rimskoga svijeta i suvremenosti. No, unatoč jasnoj svijesti da je posrijedi […]
June 25, 2026
Razlozi za pisanje i održivosti romana
1. Zdravorazumski su argumenti za održivost romana slični kao i oni koji se već dva stoljeća upućuju na sve apologete Hegela, kojima na perverzan način i sam pripadam, kad je riječ o „kraju povijesti“ i „kraju umjetnosti“ kao i svim drugim opravdanjima suvremene apokalipse. Oni, naime, glase: nikad se više nije objavljivalo romana negoli „danas“ […]
June 24, 2026
Obrat dvojne topologije
1. Peter Trawny istaknuti je njemački filozof, profesor na Sveučilištu Bergische u Wuppertalu i osnivač sveučilišnoga Instituta Martin Heidegger. Zacijelo je neupitno da je priznanje u suvremenoj filozofiji postigao i kao urednik vrlo kontroverznih Crnih bilježnica (Schwarze Hefte) Martina Heideggera, koje su potaknule intenzivne međunarodne rasprave o Heideggerovu antisemitizmu i povezivanju s nacionalsocijalizmom. Rođen je […]
June 23, 2026
AI, novi fašizam i pitanje o tehnokratskoj državi
1. Rainer Mühlhoff, rođen 1982., filozof je i matematičar te profesor etike i kritičkih teorija umjetne inteligencije na Sveučilištu u Osnabrücku. Također je suradnik u Einstein Centru za digitalnu budućnost i Weizenbaum institutu, oba u Berlinu. Njegovi istraživački interesi uključuju etiku i socijalnu filozofiju, kritičku teoriju i kontinentalnu filozofiju, zaštitu podataka i otpornost demokracija, filozofiju […]
June 22, 2026
Apsolutna ideologija kao kult nove umjetnosti
1. Boris Groys u svojoj po mojem sudu uvjerljivo najboljoj i najradikalnijoj teorijskoj knjizi objavljenoj još 1988. godine na njemačkome u izdanju Hansera iz Münchena, a prevedene na engleski u izdanju Princeton University Pressa 1992. godine pod nazivom The Total Art of Stalinism: Avant-Garde, Aesthetic Dictatorship, and Beyond, prikazuje sovjetsku državu kao totalni estetski fenomen, […]
June 21, 2026
Dekadencija kao pretkazanje sudbine suvremene umjetnosti
1. Tko je Jacques Barzun? Dok sam radio kao istraživač kulture i kulturnih politika u ondašnjem Zavodu za kulturu Hrvatske 1988-1991. godine, uz čitav niz knjiga o postmoderni i kulturi iz filozofijskoga horizonta mišljenja, konzultirao sam i neke lucidno napisane kulturno-povijesne preglede i analize povijesti umjetnosti. Jedan od autora iz američke perspektive kritike pseudo-avangardizma […]
June 20, 2026
U čemu je to ꟷ misterij zla?
1. Poznato je već gotovo svima da je Giorgio Agamben, nesumnjivo jedan od najznačajnijih živućih filozofa, svoje „poslanstvo“ u promišljanju suvremenosti otpočeo nakon iskustva slušanja Heideggerovih seminara u provansalskome Le Thoru 1960-ih godina. U svojem sinkretičkome načinu mišljenja spojio je ingeniozno upravo duh Heideggerova objelodanjivanja biti svijeta iz unutarnjega labirinta tajne jezika bez kojeg mišljenje […]
June 19, 2026
Bubnjevi u noći
1. Od svih glazbenih instrumenata, onaj koji se smatra pra-glazbalom svijeta jer je čista taktilnost odnosa ruke i udaranja takta i ritma u površinu drveta od kojeg je izrađen, bubanj ima gotovo militarno-metafizičku moć fantastične nelagode i uzvišenosti. Dokaz tome nalazimo, primjerice, u književnome opusu francuskog nobelovca Andréa Gidea. Motivi bubnjeva (koji se u […]
June 18, 2026
Znakovi kazivajuće šutnje
1. Slušam kako naš veliki glumac koji je nekoć u mladenaštvu utjelovio Shakespeareova Hamleta na dubrovačkoj tvrđavi Lovrijenac toliko upečatljivo i za sva vremena se obvezao biti čuvarem riječi kao osmišljavajućega svjetla u kaosu svijeta ponavlja neprestano da u ova strašna vremena filozofi šute, a pjesnici još jedino govore. Možda je uistinu u pravu. […]
June 17, 2026
Apstraktna linija kaosa
1. Čitav problem ljudske povijesti s njezinim čudovišnim nastojanjem razaranja Drugoga i njegova svijeta da bi se uspostavila vladavina apsolutne volje za moć onoga što pripada biti sebstva u formi kolektivne svijesti na sve moguće načine od tzv. primitivnih do tzv. naprednih i razvijenih, svodi se na pitanje odnosa između kruga i linije. Metafizika je […]
June 16, 2026
Može li se živjeti bez umjetnosti?
1. U knjižici naslovljenoj Pesimizam? Iz 1921. godine, o kojoj sam pisao na ovome blogu zvanom Kaos (https://zarkopaic.net/blog-post/iza-logike-propasti-ne-postoji-demon-pesimizma/), a tekst koje će biti objavljen u prijevodu s njemačkoga Borisa Perića u časopisu Europski glasnik, br. 31/2006., nalaze se i ove Spenglerove misli koje ćemo analizirati u ovome eseju. „Pitanje vrijednosti znanosti postavio je Nietzsche. Vrijeme […]
June 15, 2026
Slijepi putnik kroz vrijeme kao labirint teksta svijeta
1. Jorge Luis Borges, recimo to po tko zna koji put, živio je kao tvorac knjiga i čuvar tradicije svjetske književnosti. Slijepi knjižničar iz Buenos Airesa, koji je čitao na najmanje pet jezika, pjesnik platonskih formi bio je opsjednut vremenom i beskonačnošću, a na uzvišeno-ironičan način mrzio je sablasti nacionalizma, te se divio anglosaksonskim […]
June 14, 2026
Je li budućnost još uvijek naša stvar?
1. Švicarski mislilac, filozof i teoretičar kulture Denis De Rougemont u knjizi Budućnost je naša stvar ističe da sudbina čovječanstva ne leži u rukama država ili slijepoga napretka, već ovisi o svakome pojedincu. Poznata je njegova misao iz knjige: „Dekadencija jednog društva počinje kada se čovjek zapita: Što će se dogoditi?, umjesto da pita: Što […]
June 13, 2026
Tehnoznanstveni obrat filozofije
Predgovor Ova knjiga predstavlja jedan od ključnih pokušaja mojih filozofijskih promišljanja o suvremenosti, polazeći od temeljnoga postmetafizičkoga koncepta tehnosfere kao ostvarenja kibernetike u procesu stvaranja umjetnoga života. Stoga je ovdje poduzet tehnoznanstveni obrat u filozofiji, s korijenima u intelektualnim nastojanjima Heideggera, Whiteheada i Deleuzea. Ali što znači tehnosfera? Tehnosfera, ukratko, označava sustav informacija, rekurzivnu kontingenciju […]
June 12, 2026
Svetkovina prvoga početka biti čovjeka
1. Između 1948. i 1962. godine, znameniti francuski filozof i pisac Georges Bataille imao je priliku nekoliko puta posjetiti špilju Lascaux . Tri godine kasnije, 1955., petnaest godina nakon što je skupina djece slučajno otkrila špilju, odlučio je objaviti povijesno i filozofijsko djelo posvećeno onome što je smatrao mjestom “rođenja umjetnosti”. Iako su arheologijska istraživanja […]
June 11, 2026
Vremena su teška, ali su zato više negoli moderna
1. U bitnih mislilaca ni jedna riječ nije stavljena na papir niti je izgovorena tek tako, usput i slučajno. Sve ima svoje temeljne razloge zašto naslov jedne iznimno važne knjige eseja kakva je i ova Jacquesa Rancièrea ne može biti otčitano ovako: Moderno doba: Eseji o vremenitosti umjetnosti i politici, već samo i jedino onako […]
June 10, 2026
Mala Apokalipsa sa sjevera Francuske, 11. stoljeće
1. Rukopis Blaženika iz Saint-Severa jedini je poznati komentar Knjige Otkrivenja te vrste nastao sjeverno od Pirineja. Ostali primjerci, na koje je utjecao španjolski redovnik Blaženik iz Liébane, koji je živio u 8. stoljeću, svi potječu iz iberijskih skriptorija. Rukopis Saint-Severa stoga je izniman i po svojoj temi i po stilu, a njegove iluminacije razotkrivaju, […]
June 09, 2026
Vrhunac fenomenologijske estetike
1. Epiloge zur Dichtung je djelo njemačkog znamenitoga fenomenologa Eugena Finka objavljeno 1971. godine. Ova knjižica od 112 stranica donosi ključne Finkove oglede iz estetike i filozofije književnosti, povezujući njegovu kozmologijsku i filozofijsko-egzistencijalnu misao s umjetničkim stvaralaštvom. Na ovome blogu zvanom Kaos pisao sam već o njegovoj interpretaciji Nietzschea, koju smatram jednom od najboljih uvida […]
June 08, 2026
Angažman, situacije i ideologije
1. Penser dans un monde mauvais je utjecajna esejistička knjiga francuskoga sociologa i filozofa Geoffroya de Lagasnerieja, objavljena 2017. godine za izdavačku kuću PUF iz Pariza, a prevedena je već godinu kasnije na hrvatski ꟷ Misliti u lošem svijetu, Udruga Bijeli val i Multimedijalni Institut Zagreb, 2018. S francuskoga preveo Zlatko Wurzberg. Autor je istaknuti […]
June 07, 2026
Svjetlost u fraktalima
1. Kada se povuku crte između Posejdonovog hrama, Afajinog hrama i Hefestovog/Partenonskog hrama, oni tvore savršen jednakokračan trokut s dvije jednake stranice od otprilike \(44\) km. Budući da su ovi hramovi izgrađeni gotovo istovremeno u 5. stoljeću prije Krista, povjesničari vjeruju da njihov smještaj nije bio slučajan, već da je dio grandioznijeg kozmološkog ili “svetog […]
June 06, 2026
Sublimne forme suvremene umjetnosti
1. Knjiga dr.sc. Nadežde Elezović, kustosice i nastavnice na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci pri Odsjeku za povijest umjetnosti iznimno je dragocjena studija o onom fenomenu koji se pojavljuje već s nastankom povijesne avangarde i njezina razračunavanja s metafizičkim nasljeđem zapadnjačke povijesti umjetnosti. Riječ je, naime, o problemu dokidanja i prevladavanja božanskoga i svetoga u […]
June 05, 2026
Ima li suvremena arhitektura još svoju „filozofiju“?
1. Poigrat ćemo se posve u duhu Waltera Benjamina i njegovih Pariških arkada citatima koji govore o željezu i arhitekturi da bismo vidjeli kako moderno doba s njegovim kultom industrijske proizvodnje počiva na logici „teških metala“ koji nastoje po analogiji biti ono što je kamen značio za monumentalnost veličajnih građevina u doba civilizacijskih epoha Egipta, […]
June 04, 2026
Lebdeća cigara i duh Europe
1. Odmah ću to reći bez zadrške. Knjigu Hansa-Georga Gadamera, Nasljeđe Europe (Das Erbe Europas) ponajviše sam cijenio od mnogih drugih važnih uvida u smisao i duh Europe, a pisao sam o njoj uz knjige Petera Sloterdijka i Jacquesa Le Goffa kasnih 1990ih godina u časopisu Matice hrvatske „Kolo“. Ovo što ću sada možda ponoviti, […]
June 03, 2026
Refleksivnost i vizualizacija
1. Dietera Merscha, prominentnoga filozofa, jednog od najznačajnijih predstavnika škole Bildwissenschafta u okviru interdisciplinarnoga pokreta proučavanja tzv. slikovnoga obrata (iconic turn) nastalog sredinom 1990ih godina u okvirima njemačke filozofije, teorije medija i estetike, smatram nesumnjivo ključnim misliocem suvremenosti. Njegova knjiga Ereignis und Aura: Untersuchungen zu einer Ästhetik des Performativen (Suhrkamp, Frankfurt a. M., 2002.) bila […]
June 02, 2026
Bit moderne umjetnosti
1. Walter Biemel (1918. – 2015.) proveo je djetinjstvo u Transilvaniji, studirao je filozofiju na Sveučilištu u Bukureštu, a doktorski studij započeo je 1942. godine kod Martina Heideggera u Freiburgu im Breisgau. Kao član osoblja novoosnovanoga Husserlovog arhiva u Leuvenu, a kasnije u Kölnu, uredio je nekoliko svezaka Husserliane. Nakon što je doktorirao s temom […]
June 01, 2026
Jezik kao dostojanstvo svijeta
1. Već sam godinama zaokupljen pokušajem određivanja Heideggerova mišljenja kao prekretnoga događaja s kojim se razdvaja razdoblje povijesti zapadnjačke filozofije kao metafizike od onog koji slijedi nakon toga u realizaciji metafizike u kibernetici. Napisao sam niz studija o tome, osobito u prvome i drugome svesku Tehnosfere: o problemu odnosa životinje, čovjeka i stroja te o […]
May 31, 2026
Muzealiziranje povijesti i protuotrov „historijskoj groznici“
1. U izvrsnoj knjizi njemačkog „konzervativnoga“ filozofa Hermanna Lübbea, naslovljenoj Zeit-Verhältnisse: Zur Kulturphilosophie des Fortschritts (Styria Verlag, Graz, 1983.), a koju sam čitao 1987. godine baveći se tada obuhvatno i sustavno filozofijskim ishodištima i nastankom pojma postmoderne i postmodernosti (v. Žarko Paić, Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996.), posebno je upečatljiva analiza „duhovne situacije vremena“ […]
May 30, 2026
U slavu vječne nedovršenosti
Uvod Pročitao sam mnoštvo vrsnih tekstova i pogledao podosta vrlo dobrih dokumentarnih filmova o Gaudijevu remek-djelu sakralne arhitekture, njegovoj bazilici Sveta obitelj koja pokazuje da je moderno i postmoderno doba unatoč radikalne sekularizacije i profanacije svetoga zapravo paradoksalni projekt nastavka estetske religije i pojma Gesamtkunstwerka drugim sredstvima. To je vjerojatno najautentičniji i ujedno najkontroverzniji projekt […]
May 29, 2026
Kad kucne čas „najvišega vremena“
1. Sve smo prošli i sve smo doživjeli što je trebalo još doživjeti u svijetu raspada i metafizičkoga rasula. Ništa više nije preostalo osim sabiranja mišljenja kao usmjerenosti spram vlastitih „praznih dubina“ i neiskazivih vrhunaca. Vratiti se stoga treba Nietzschovu Zarathustri jer uspostavlja „novi metafizički jezik koji ponavlja staru literarnu formu didaktičke pjesme i novozavjetnih […]
May 28, 2026
Tehnosfera i nužnost „plemenite laži“?
1. Ovo što se događa s panikom i neskrivenim strahom što će biti s nama kao piscima, umjetnicima, prevoditeljima, novinarima, pravnicima, managerima, riječju pripadnicima „neradništva“ u tradicionalnome smislu riječi kao profesijama koje vuku svoje podrijetlo iz Platonovih vremena s obzirom na razlikovanje teorije, prakse i proizvodnje jer tehnosfera u formi autogenerativne AI melje ubrzano sve […]
May 27, 2026
Praznina kuhinjskih jezika
1. Ne želim više ništa govoriti o tzv. suvremenim „luditima“ humanistike koji iz razloga „obrane i posljednjih dana“ svojih struka i akademskoga preživljavanja organiziraju veleumne skupove na temu za ili protiv „umjetne inteligencije“ u književnome prevođenju. Naravno, profesionalni lingvisti i književni prevodioci su sigurno „za“ automatsko prevođenje a protiv ljudskoga umijeća koji im jamči uz […]
May 26, 2026
Modernost kao svetkovina ljepote i užitka
1. Esej Slikar modernoga života, koje je Charles Baudelaire napisao zimi 1859. – 1860. godine, a objavljen 1863. kao niz novinskih članaka (feljtona) u izdanjima Figaroa od 26. i 28. studenog te 3. prosinca, predstavlja uistinu jedno od najznačajnijih djela o modernosti života kao umjetničkoga događaja, a Pariz se pojavljuje u njemu kao paradigmatski grad […]
May 25, 2026
Čemu još Heidegger?
1. Pođimo u ovome kratkome razmatranju koje je naslovljeno retoričkim pitanjem, jer već unaprijed znate iz njegova podnaslova da ne bi bilo ni promišljeno niti napisano kad ne bi s Martinom Heideggerom, a ne protiv njega, iziskivalo pronalaženje razloga za ono što su postavke moje knjige Izgledi nadolazeće filozofije: Metafizika-kibernetika-transhumanizam (Mizantrop, Zagreb, 2023. v. preneseno […]
May 24, 2026
Balthus ili prikaze u međuprostoru
1. Tko je bio Balthus? Poznavateljima slikovne umjetnosti 20. stoljeća ovo je pitanje gotovo izlišno, ako ne i besmisleno. No, kako sve postaje pomalo povijest „zaborava bitka“ kako bi to kazao Heidegger, ili stanje sveopćega neznanja i ravnodušnosti spram naše prošle suvremenosti koje jedino pamti tehnosfera, možda valja ipak podsjetiti na neke temeljne stvari vezane […]
May 23, 2026
„Čovjek je tuđinac zori“
1. Tko se upušta u filozofijsko promišljanje svijeta iz horizonta sveze drevnoga grčkoga mišljenja u fragmentima Heraklita i Parmenida, Anaksimandra i drugih sa suvremenim pokušajima prevladavanja zapadnjačke metafizike kao što su ona Heideggerova i Axelosova, nemoguće je izbjeći suočenje s veličajnim djelom francuskoga pjesnika René Chara. U ljepotu i sjaj provansalskih krajolika doveo je krajem […]
May 22, 2026
Planetarnost rata i mogućnosti obrata
1. O postavkama Jana Patočke o planetarnosti rata i mogućnosti obrata iz ove tehnološke civilizacije koja je u 20. stoljeću dospjela do totalne mobilizacije svih raspoloživih sredstava za masovno uništavanje ljudi i prirode, pisao sam u kontekstu vlastita promišljanja ovog problema u knjizi Doba oligarhije: Informacijska ekonomija i politika događaja (Litteris, Zagreb, 2017.). (v. https://zarkopaic.net/blog-post/permanentno-stanje-i-rata-i-mira/ […]
May 21, 2026
Téhne kao forma života
1. O autotehničnosti svijeta Možemo li uopće misliti ono što pripada prostoru između bitka i događaja bez ideje prvoga i posljednjega (uzroka i svrhe)? Metafizika nas je do današnjih dana ostavila okovane mišljenjem nužnih linearnih odnosa. Sve je bezuvjetno moralo imati svoj logički poredak od uzroka do posljedice. Ništa se nije moglo dešavati autonomno bez […]
May 20, 2026
Ljepota nadilazi mimesis
1. Vjerujte mi na riječ, a kako drugo, kad pročitate esej španjolskoga filozofa José Ortege y Gasseta naslovljen LA GIOCONDA iz 1911. godine za njegova boravka na sveučilištu u Marburgu, bit ćete ushićeni i moći ćete samo reći ovo: „Ljepota nadilazi mimesis.“ U časopisu koji uređujem, naime u Tvrđi, br. 1-2/2026. godine izaći će uskoro […]
May 19, 2026
Fatum, kontingencija i nada
1. Drevni su narodi vjerovali u neizbježnost usuda. Bez fatuma nema grčke tragedije. No, Albert Camus će u eseju „Nada i apsurd u djelu Franza Kafke“ (v. Albert Camus, Mit o Sizifu: Ogled o apsurdu, Matica hrvatska, Zagreb, 1998. S francuskoga preveo Stojan Vučičević) ustvrditi kako su i usud ali i sreća podjednako fatalni, pa […]
May 18, 2026
Stranci u svijetu ili tajna gnostika
1. Jedna od iznimnih knjiga u formi eseja o tajni gnostičkoga mišljenja, religije i duhovnosti koja je kroz povijest institucionaliziranoga kršćanstva uvijek imala navlastitost alternativne „velike priče“ o svijetu sukoba dobra i zla, Boga i Đavola, zbog svoje usmjerenosti na ono hermetičko i ujedno tajnovito što čovjeka razmatra kao stranca u svijetu ove opsjene bitka […]
May 17, 2026
Traktat o univerzalnoj vladavini kao uvjetu pravednosti svjetskoga mira
1. U visokim godinama svojeg života najveći pjesnik srednjega vijeka, a za Jorge Luisa Borgesa i čitave svjetske povijesti književnosti, Dante Alighieri poduhvatio se napisati teorijsku studiju iz politike koja će tijekom povijesti političkih ideja imati uglavnom površnu recepciju, jer se uobičajeno smatralo i u ozbiljnih filozofa politike i politologa da je zapravo jedan od […]
May 16, 2026
Progonstvo i preobrazbe
1. Još od gimnazijskoga školovanja te prvoga čitanja Ovidijeve Ars Amatorie, pa tek potom Metamorfoza, njegov slučaj nerazjašnjenoga političkoga progonstva iz carskoga Rima u zabačeno mjesto Tomi na obali Crnoga mora, nadasve me je zanimao kao ono što književnosti podaruje uzvišeno stanje prokletstva. Veliki rimski pjesnik, uz Vergilija temelj latinskoga jezika i visoke kulture oblikovanja […]
May 15, 2026
Treba li spaliti tehnosferu?
1. Vatra je uz vodu fundamentalni element kozmičke avanture nastanka života. Prvi filozof Heraklit u svojim Fragmentima uspostavlja izravnu svezu između bitka, bića i biti čovjeka polazeći od vatre/ognja/plamena „koja se s mjerom pali i gasi“. Vatru je bogovima ukrao Prometej i stoga je kažnjen tako što je prikovan na planini Kavkaz uz obvezno […]
May 14, 2026
O budućoj i/ili prošloj budućnosti
1. U svim mojim knjigama koje pripadaju okružju petoknjižja Tehnosfere, a mogli ste to razabrati u nizu tekstova na ovome blogu koji se zove Kaos, u ontologijskome i u egzistencijalnome smislu, razumijevanje budućnosti ne izvodim ni iz kakve vulgarne opreke utopija-distopija. Upravo suprotno, pokazivao sam i dokazujem uporno i bezobzirno onima koji „misle“ da nešto […]
May 13, 2026
Film onkraj ontologije
Knjiga naslovljena O filozofiji filma – Slike događaja pripada nečemu što se engleski iskazuje riječju beyond, a u toj riječi odzvanja istodobno višak transcendencije i manjak onog što gotove sve tzv. ontologije filma u pravilu ističu u prvi plan svojih razmatranja. Višak se odnosi na ono sublimno u izvan-metafizičkome smislu, a manjak na prošireno shvaćanje […]
May 12, 2026
Filozofija filma ili film kao filozofija?
Uvod Otkako se pojavio film je obuzeo svojom magijom i slikovnošću cjelokupnu pozornost ljudske misaono-životne egzistencije. Odlazak u kino označavao je sve do kraja 20. stoljeća sekularizirani događaj svečano-radosnoga odlaska kao na crkvenu misu navečer i nedjeljom u doba tzv. matineje. Prvi veliki mislilac 20. stoljeća bez kojeg Gilles Deleuze ne bi nikad napisao svoje […]
May 11, 2026
Logos, imperium, apokalipsa
Nema slobode u Europi, to je sigurno; povrh toga, to je dio zemaljske kugle čije je vrijeme prošlo. Lord Byron Uvod U predavanju na kongresu Francuskoga udruženja za filozofiju održanoga u Nici 27. kolovoza 2002. godine o drukčijem pojmu uma s obzirom na pojmove iznimke, proračunljivosti i suverenosti, Jacques Derrida patosom bezuvjetne događajnosti događaja drukčijega […]
May 10, 2026
Romantiziranje kaosa
1. Moji Fragmenti kaosa, iako nisu pisani „fragmentarno“, kao što su to meditacije i refleksije iz „oštećenoga života“ u djelu Theodora W. Adorna, Minima moralia, nastoje biti korelacija između mitopoetske strukture filozofije i „racionalnoga bezdana“ umjetnosti kojoj poezija podaruje ono što se nekoć tradicionalno metafizički nazivalo bit ili suština. Daleki uzori za takav način mišljenja […]
May 09, 2026
Što poslije „diktatorske mašte“?
1. Izraz „diktatorska mašta“ nalazi se u jednoj od najboljih teorijskih knjiga posvećenoj modernoj poeziji uopće, remek-djelu njemačkoga profesora romanske filologije sa Sveučilišta u Freiburgu, Huge Friedricha (1904.-1978.), Struktura moderne lirike: Od sredine 19. do sredine 20. stoljeća (Die Struktur der modernen Lirik: Von der Mitte des neunzehnten bis zur Mitte des zwanzigsten Jahrhunderts, Rowohlt, […]
May 08, 2026
Izgubljeni rukopis apsolutne transgresije ili o „krvavim suzama“
1. Kakva priča o magičnoj slobodi ideje književnosti, o radikalnome pobunjeništvu, o suverenosti zla, o sustavu represije u doba okrutne vladavine aristokrata prije bijesa i odmazde Revolucije, o ludilu i iskupljenju bez utjehe, o Markizu de Sadeu i autonomiji paradoksalnoga doba apsolutne modernosti! Uvijek sam u iznimnoj knjizi Georgesa Bataillea, Književnost i zlo ( La […]
May 07, 2026
Prazna vizija svijeta ꟷ Yukio Mishima
1. Koliko dugo mi je samo trebalo da se osmjelim napisati ovaj esej o veličanstvenome eseju francuske akademkinje, genijalne spisateljice koja će zauvijek ostati u pamćenju nas fanatika čitanja lijepe književnosti jer je oživjela rimskoga cara Hadrijana, uspostavila korelacije između srednjovjekovlja i suvremenosti kroz svezu imperija i kuge, uz čitav niz vrhunskih romana, knjiga eseja […]
May 06, 2026
Pohvala savršenoj nesavršenosti
1. Pristup velikome pjesništvu u „mojem slučaju“ kao što je ono najuzvišenije moguće u slučaju Fernanda Pessoe u 20. stoljeću uvijek nadilazi sve što je o njemu napisano i izrečeno iz jednostavnog razloga što je pristup uvijek i odstup, kao što je svaka zgoda nadolazećega u vremenu svagda i odgoda onog što će možda, ne […]
May 05, 2026
Homer u mumiji
1. Što smo sve udaljeniji od iskona ili začetnih vremena civilizacije kao nastanka jezika, knjige i arhitektonskih zdanja veličajnih palača i grobnica, to nas sve više i više arheologijska forenzika na temelju svevideće AI i kopačko-istraživačkih ruku istraživača staroga Egipta, Grčke i Rima podaruje čudesnim otkrićima usuprot onome što je dosad bilo gotovo ozakonjeno kao […]
May 04, 2026
Drugi Pilat i treća Apokalipsa
1. U ciklusu filmova posvećenih velikome poljskome redatelju Andrzeju Wajdi, koji gledam svaki petak kasno navečer na HTV 3, čekam nestrpljivo jedan od možda i najznačajnijih suvremenih filmskih pristupa problemu analogije između istinske sudbine Isusa Krista izvan svih kasnijih teologijsko-biblijskih redukcija na nužnost korelacije između „raspeća“ i „uskrsnuća“, patnje, smrti i ponovnoga rođenja s današnjicom […]
May 03, 2026
Što preostaje od osmišljavanja svijeta u doba tehnosfere?
1. Što tvori ideju svjetske povijesti od njezina začetka u Grka, Rimljana, srednjovjekovnoga kršćanstva do novovjekovne, moderne i suvremene realizacije u zbiljskome svijetu interakcije prirode i onog što pripada ljudskome u njegovoj navlastitosti? Ako kažemo da je svjetska povijest realizacija zapadnjačke metafizike od Heraklita do Hegela, onda je samorazumljivo da je posrijedi istovjetnost Zapada i […]
May 02, 2026
Povijesno mišljenje i politika
2. Filozofija i politika bez zajednice: Rad i društvo Vidjeli smo već da Vanja Sutlić nastoji po svaku cijelu izbjeći najveću opasnost povijesnoga mišljenja: da se, naime, njezina toponomija i njezini „zakoni“ dobiju u analogiji s poviješću filozofije kao metafizike. Ako je „bit“ metafizike u tome da ovjekovječuje ono što je konačno i povijesno, pa […]
May 01, 2026
Povijesno mišljenje i politika
1. Pristup kao pitanje: Mišljenje, događaj i povijesni sklop Pristup singularnome mišljenju „na“ povijest može biti dvojak: (1) da ga slijedi u stopu i time iskaže odanost filologijsko-interpretativnome zalogu komentara onoga što se u mišljenju pokazuje iznova problemom i pitanjem; (2) da se na njegovim tragovima pokušavaju otčitati znakovi koji unutar toponomije tog mišljenja otvaraju […]
April 30, 2026
Melankolija i agonija nakon doba revolucija
1. Enzo Traverso je povjesničar moderne i suvremene Europe. Njegova istraživanja usmjerena su na intelektualnu povijest i političke ideje dvadesetoga stoljeća. Rat, fašizam, genocid, revolucija i kolektivno sjećanje glavne su teme njegovih brojnih knjiga. Rođen je 1957. godine u Italiji, studirao je povijest na Sveučilištu u Genovi i doktorirao na Ecole des Hautes Etudes en […]
April 29, 2026
Od blizine do šupljine
1. Filozofijski uvid u bit povijesti zapadnjačke metafizike najobuhvatnije je podario Martin Heidegger u svojim djelima (predavanjima, raspravama i studijama). U tom je uvidu umjetnost već od sredine 1930ih godina imala gotovo povlašteno mjesto, navlastito pjesništvo i slikarstvo (riječ i slika). Razlog je naravno u tome što se ono što se događa sa sudbinom mišljenja […]
April 28, 2026
Sedam dimenzija prostora-vremena?
1. Suvremena je kozmologija uistinu postala gotovo u cijelosti znanstvena kao spoj tehnoznanosti i teorijske fizike. Ono što je još Alfred N. Whitehead nastojao razlikovati da bi podario mogućnost metafizici da bude i nadalje mjerodavna u raspravama o tome je li svemir nastao Velikim praskom ili je na navlastit način određen „vječnošću“ s drukčijim pojmom […]
April 27, 2026
Izgledi nadolazeće filozofije
3. Filozofija kao metaznanstveni pojam Što onda s filozofijom koja prelazi granice metafizike i ne može nikad postati znanošću u liku matematike i fizike? Nema dvojbe da je njezina „zadaća mišljenja“ izvan filozofije. Već je o tome govorio kibernetički filozof Max Bense. On je bit filozofije odredio „metaznanstvenim pojmom“ ili „nad-pojmom (Obergriffs) određenih teorija koje […]
April 26, 2026
Izgledi nadolazeće filozofije
Uvod Filozofija,koja bi se još nametala kao totalna, kao sustav, bila bi sustav ludila.“ Th. W. Adorno, Čemu još filozofija 1. Filozofija bez utemeljenja Zar nisu sva područja očitovanja ljudskoga duhovnoga bitka samorazumljivo „pozitivna“ u vlastitome utemeljenju i razvitku jezika s kojim nastoje dohvatiti složenost zbiljskoga svijeta i kad ga posve promašuju ili, pak, uspostavljaju […]
April 25, 2026
Academia virtualis 20.
1. Uvijek je dvoje: prvi i drugi, oni koji utemeljuju i oni koji nasljeđuju, Platon i Aristotel, Proust i Joyce, Heidegger i Wittgenstein… Tako je isto i u teoriji medija i komunikologije koje nisu drugo negoli nasljednice realizacije filozofije u kibernetici. I baš zato što je to tako očigledno, mnogi današnji apologeti novih medija ne […]
April 24, 2026
Malum Postmetaphysicum
Uvod Poznata nam je ona izreka koja se pripisuje švicarskome misliocu Denisu de Rougemontu, autoru znamenite knjige Ljubav i Zapad, kako je najveća podvala i pobjeda Đavola u tome što je svijet uvjerio u svoje nepostojanje. U svim književnim djelima europskoga srednjovjekovlja i kasnije, a ključno je pritom ono Goethea naslovljeno Faust, ono dijaboličko se […]
April 23, 2026
Academia virtualis 19.
1. Prije negoli se upustim u razmatranje je li metafora još uvijek u doba tehnosfere mjerodavna i vladajuća „figura mišljenja“ kad je i ona postmoderna zaokupljenost alegorijom svoje odvrtjela u nepovrat, dopustite mi da se prisjetimo zajednički dva slučaja u filozofiji i književnosti 20. stoljeća. Oba su naprosto nesvodivi „dvojnici“ u nastojanju da jezik oslobode […]
April 22, 2026
Metamorfoze bitka
3. Transidividuacija bića Simondon je prije McLuhana otvorio problem tvorbe medijske i komunikacijske teorije. Budući da je shvatio „bit“ informacije izvan informatičkoga „kanona“ Shannon/Veawerova linearnoga sklopa protoka informacija od pošiljatelja (sender) do primatelja ili korisnika (receiver), bilo je samo pitanje vremena kada će kibernetika otpočeti s provedbom „drugoga poretka“ svoje izvedbe tako što će čitava […]
April 21, 2026
Metamorfoze bitka
1. Transdukcija bitka Francuski filozof Gilbert Simondon uz Heideggera i Günthera ima zacijelo najistaknutije mjesto kad je riječ o promišljanju tehnike u 20. stoljeću. Usto, pojmove koje je razvio u dijalogu s američkom kibernetičkom tradicijom, spekulativnim nasljeđem novovjekovnoga racionalizma i materijalizma od Spinoze do Bergsona, te osebujnim rastemeljenjem metafizike kao hilomorfizma Platona i Aristotela, a […]
April 20, 2026
Uz knjigu razgovora O budućnosti mišljenja
Knjiga razgovora O budućnosti mišljenja drugi je moj naslov objavljen u pdf-formatu na ovoj web stranici: https://zarkopaic.net/. Prvi je prije nekoliko godina pod nazivom Transverzale: Ili o tehnosferi kao mišljenju (https://zarkopaic.net/wp-content/uploads/2024/06/Zarko-Paic-TRANSVERZALE-ILI-O-TEHNOSFERI-KAO-MISLJENJU-FINAL.pdf) u 100 paragrafa nastojao objasniti sve bitne postavke uvođenja temeljnoga pojma filozofijskih istraživanja suvremenosti kao što je to tehnosfera izloženih u petoknjižju istoimenog naslova […]
April 19, 2026