
1. Nepoznato remek-djelo (Le Chef-d’œuvre inconnu), novela francuskoga pisca Honoréa de Balzaca objavljena 1831. godine, smatra se jednim od najdubljih književnih tekstova o filozofiji umjetnosti i estetici. Kroz priču o genijalnome, ali opsesivnome slikaru Frenhoferu, Balzac ne nudi samo realističan prikaz umjetničkoga života 17. stoljeća, već otvara temeljna pitanja o granicama stvaralaštva, prirodi stvarnosti i […]
1. Esej „Evropa danas“ Miroslava Krleže, objavljen 1935. godine, predstavlja jedan od najinteligentnijih, najmračnijih i najproročanskijih tekstova hrvatske i europske esejistike 20. stoljeća. Napisan u predvečerje Drugog svjetskoga rata, u vrijeme uspona fašizma i nacizma, esej dijagnosticira duboku moralnu, intelektualnu i političku krizu europskoga kontinenta. Krležina „Evropa danas“ postala je stoga bezvremenski klasik jer njezine […]
1. Eugen Fink u jednom poglavlju svoje temeljne filozofijske knjige Igra kao simbol svijeta (Spiel als Weltsymbol, W. Kohlhammer, Stutgaar, 1960.) kritizira Platonovo shvaćanje mimesisa (oponašanja) jer smatra da je Platon degradirao sliku, umjetnost i ljudsku igru na status puke, bezvrijedne kopije stvarnosti. On odlučno pokazuje da Platonova metafizika krivo interpretira ontologijski status slike i […]