1. Sjenovito more pada u svoj bezdan…Križevi iščupani snagom uragana iz gole zemlje i na njima žuti rakovi što mile kroz crvotočine…Sve ovo ne podsjeća na Valéryjevo Groblje pokraj mora koje valja čitati uvijek u trenucima spokojne ravnodušnosti spram izvanjskoga svijeta, kad se svaka riječ oslobađa od muke i trudova svojih uskih značenja i hrli […]

1. Knjižica francuskoga filozofa i muzikologa Vladimira Jankélévitcha naslovljena Nokturno iz 1942. godine jedna je od najljepše napisanih djela o modernoj klasičnoj glazbi uopće. U svojoj knjizi Čemu glazba? Od umjetničke religije do cjelovitoga djela i dalje (Litteris, Zagreb, 2025.) pokazao sam koliko je njegov pristup francuskoj dekadenciji i to navlastito u glazbenim ostvarenjima Debussuya, […]

1. Suvremena kozmologija i filozofijska ontologija počivaju na temeljnim pojmovima dinamičkoga shvaćanja svijeta po kojem sve ima svoje podrijetlo u onome što je još 1929. godine Alfred N. Whitehead u djelu Proces i realnost odredio kao svezu događaja i kontingencije kao kraljevstva potencijalnosti u kojem i Bog kao estetski stvaratelj svjetova sudjeluje u uzbudljivome procesu […]

Uvod Kada otpočinje mišljenje? Dva su moguća pristupa tom pitanju. Jedno, tradicionalno metafizičko, reći će da je početak odluka Boga da čovjeku omogući uvid u tajni plan stvaranja. Mišljenje, prema tome, nije tek dar koje je čovjek primio bez uzvrata. Ponajprije je to početak njegove mogućnosti ozbiljenja slobode u svijetu. U ovom se odgovoru skriva […]

1. Pustinju sam vidio samo jednom, a i ta koju sam promatrao iza prozora jurećeg automobila prostranstvima američkoga Zapada nije bila ona prava, autentična, afrička koja ostavlja među dinama tragove propasti drevnih gradova i civilizacija poput grada-oaze nazvanog Timbuktu, već ona tzv. slana poznata iz turističkih vodiča i holivudskih filmova o mafiji. Slušao sam u […]

1. Kad više nigdje nema mjesta za savršeni bijeg od ovoga života, jer posvuda je isto, i vlada ravnodušnost i zlo pušteno iz bezdana nekog potonuloga stoljeća u slomljenom venecijanskome zrcalu, kad se sluti skori dolazak savršenoga stroja za proizvodnju ništavila, a površine su glatke kao čelik i iza njih nema više razloga za tajnu, […]

1. Dragi moji slušatelji, tako Vas od početka ovih virtualnih predavanja nazivam jer pojam „profesora“ i „učenika“ nakon uspostavljanja autopoiesisa kao biti tehnosfere više nema nikakva smisla, dopustite da danas zajednički pokušamo promisliti što znači pojam simulakruma koji koriste tzv. postmoderni filozofi francuske suvremene filozofije, a očito je da je posrijedi jedan od fundamentalnih pojmova […]

1. Na prostranstvima bespuća i u duši gubitnika…sve proizlazi iz jedne od najboljih autorskih izvedbi druge polovine 20. stoljeća u obliku „ploče“/CD-a iz 1982. godine onog koji će nakon Boba Dylana obilježiti popularnu glazbu i masovnu kulturu svoje Amerike i onog što nazivamo svijetom u njegovoj planetarnoj globalnosti. Kad sam prvi put slušao tu melankolično-suicidalnu […]

1. Gdje vlada razasutost metafizičkoga tereta istine bitka, tamo cvate estetsko iskustvo Stvari. Nigdje kao u suvremenoj umjetnosti gotovo da ne postoji kompromis između ozakonjene institucije njezina djelovanja-u-svijetu i zbiljskoga svijeta o tome da promjena učvršćuje stabilnost, kaos podaruje legitimnost poretku, a entropija ga čuva od propasti. Imamo jezik kojim više ne objašnjavamo što jest […]

1. U jednom sam razgovoru s Deanom Komelom, slovenskim fenomenologijskim filozofom i suputnikom u onome što nazivamo zadaćom mišljenja, kazao da je knjiga Izgledi nadolazeće filozofije: Metafizika-kibernetika-transhumanizam (Mizantrop, Zagreb, 2023.) ujedno i moja „posljednja“ filozofijska knjiga. Kontekst ovog iskaza je bio povezan uz razumijevanje mojeg pojma tehnosfere kao autopoiesisa kojim se dovršava povijest filozofije. Umjesto […]

1.           U zen-budističkome koanu u kojem kroz simbol prosvjetljenja miriše vječna ruža postoji i izreka koja kaže da ne vodi ruka mač, već mač ruku do konačnoga cilja. Tako je očito bilo i s mojim prvim formativnim knjigama u osnovnoj školi još u ranome djetinjstvu. Nisam „ja“ došao do njih da ih prisvojim poput […]

“Boja me posjeduje. /…/ Uvijek će me posjedovati, znam to. To je smisao ovog sretnog trenutka: Boja i ja smo jedno. Ja sam slikar.”   Paul Klee 1. Postav i događaj: umjetnost kao spas? Posljednji prizori iz filma Luchina Viscontija Smrt u Veneciji, kada umirući kompozitor von Aschenbach na pješčanome sprudu Venecije zavaljen u ležaljku […]

Sažetak: Ovaj se tekst bavi analizom multikulturalizma kao ideologije i politike integracije u suvremenim pluralnim društvima liberalne demokracije. Autor izvodi postavku da samoproglašeni kraj multikulturalizma u europskim politikama integracije nije kraj multikulturalizma kao neuspjele politike „kulturnih razlika“, nego upravo onog što čini bit same ideologije liberalnoga multikulturalizma uopće – ideologije političke integracije. Budući da se […]

Justin Smith-Ruiu (ranije Justin E. H. Smith) rođen 30. srpnja 1972. u Renu, Nevada, USA, američko-kanadski profesor povijesti i filozofije znanosti na Sveučilištu Paris Cité. Njegovi primarni istraživački interesi uključuju Leibniza, poststrukturalizam, ranonovovjekovnu filozofiju, povijest i filozofiju biologije, klasičnu indijsku filozofiju, povijest i filozofiju antropologije. Smith-Ruiu je autor nekoliko knjiga a također je i suradnik […]

1. Francuski filozof Philippe Lacoue-Labarthe uz Jean-Luc Nancyja nesumnjivo je obilježio tzv. estetičku misao nakon Derride i Lyotarda, Rancièrea i Badioua ne samo u suvremenoj francuskoj filozofiji. Njegove su postavke iznimno utjecajne kad je posrijedi analiza pojmova tragedije i romantike u europskoj kulturi, a suptilna tumačenja Hölderlina i Celana, kao i njegova minuicozna čitanja Heideggera […]

1. U svojoj filozofijskoj analizi postmodernoga slikarstva američkoga umjetnika Barnetta Newmana posebno je zanimljivo objašnjenje koje podaruje Jean-François Lyotard uz tzv. samorazumijevanje slikara o tome koja mu je primarna nakana u njegovu umjetničkome djelovanju. Usput, uvijek valja u tumačenju umjetnika slušati što sami kazuju o svojim intuitivnim „racionalizacijama“. Razlog leži u tome što umjetnik kao […]

1. Eshatopija Réne Char u 236. fragmentu Hipnosovih listića pjeva o agoniji  i neuništivoj slobodi jezika u napuštenosti zemlje i čovjeka: „Tijelo mi bijaše golemije od zemlje a poznavao sam mu tek jedan djelić. Iz dubine svoje duše primam tako bezbrojna obećanja sreće, pa te preklinjem da jedino za nas čuvaš svoje ime.“(R. Char, Hipnosovi […]

1.           Kineskiteoretičar Yuk Hui je profesor filozofije na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu. Autor je nekoliko monografija koje su prevedene na dvanaest jezika, uključujući O postojanju digitalnih objekata (2016.), Pitanje o tehnologiji u Kini: Esej o kozmotehnici (2016.), Rekurzivnost i kontingencija (2019.), Umjetnost i kozmotehnika (2021.), Post-Europa (2024.) i Stroj i suverenitet (2024.). Osnivač je […]

1. U današnjem predavanju postavit ćemo pitanje ima li još uopće svijeta? Hoćemo li uspjeti na njega odgovoriti, to će se na kraju izlaganja tek vidjeti. Ovo pitanje postavljamo stoga što neprestano svi, pa tako i Vi i ja, koristimo ovu riječ koja na hrvatskome jeziku kao i na srodnim slavenskim jezicima proizlazi iz riječi […]

Dobitnik ste Nagrade HAZU za četiri knjige krovne teme „Tehnosfera: teoretiziranje umjetnosti i umjetna inteligencija“, objavljene u razdoblju 2021. – 2023.godine. Riječ je o knjigama koje su objavili ugledni svjetski izdavači. Kako je nastala ta „tetralogija“? Sve je otpočelo s ubuhvatnom „ontologijom digitalnoga doba“ naslovljenom Tehnosfera, koju sam u pet svezaka objavio u izdanju Sandorfa i […]

Sudjeluju: Logos, Sophia, Episteme, Tehnosfera, Ono i Ja Ono: Što znači razgovarati i čemu uopće razgovor? Episteme: Ako mogu odgovoriti na ovo pitanje i otpočeti „naš“ razgovor o smjeru budućega mišljenja pokušajem razumijevanja pojma razgovora. Naravno, tehnosfera bi nam odmah poput lika zvanog Data iz TV-serije „Zvjezdane stane“ izbacila u sekundi ili čak i brže […]

1.           Teogonija, ili thæogonía (θεογονία), znači proučavanje podrijetla i genealogije bogova, dok kozmogonija, ili kozmogonía (κοσμογονία), označava proučavanje podrijetla svemira, a potonji se termin počeo koristiti s nastankom filozofske tradicije, a kozmos se prvi put pripisuje Pitagori, zapravo oko 5. stoljeća prije Krista. Teogonija označava, kao što je slučaj s Hesiodom na primjer, mitološku […]

1. Kad kažemo „apsolut“ i odmah pomislimo na Hegelovu spekulativno-dijalektičku metafiziku s ključnim pojmom duha (Geist) koji sabire cjelokupnu povijest filozofije kao razvitka logosa kao samosvijesti u smislu mišljenja bitka, odmah smo dospjeli do kraja svih mogućih određenja. Kao da zanijemimo pred tom riječju koja je više od pojma. Apsolut djeluje apsolutno kao duh ili […]

1. Kad je sve otpočelo s ovim procesom sjedinjavanja svih razdvojenih formi diskursa i književnoga kazivanja što se slijevaju u uzburkano i uskovitlano ušće suvremenoga romana? Čitajući paradigmatske romane ideja ranoga modernizma kao što su to Brochovi Mjesečari i Musilov Čovjek bez osobina nije teško razabrati onu zajedničku značajku ovog procesa koji kao da nosi […]

1.     Kad god dođete u napast da pročitate nešto na temu tzv. američkoga humora i suvremene filozofije TV-serija među kojima je „Seinfeld“ uvijek na prvome mjestu, a u toj hrpi besmislica na sreću nema analize onog što predstavlja lik i djelo Woodya Allena, o čemu sam na ovome blogu zvanom Kaos pisao (v. https://zarkopaic.net/blog-post/anything-goes-ili-menage-a-trois/ povodom […]

Uvod Ima li još svijeta bez slike? Njemački povjesničar umjetnosti i teoretičar slikovnoga obrata (iconic turn-a) Hans Belting proglasio je Pabla Picassa apsolutnim umjetnikom moderne umjetnosti. U ovome se iskazu objelodanjuje nešto uistinu čudovišno. Ponajprije, riječ je o slikaru koji u čitavome svojem opusu nadilazi granice stila i pokreta. Štoviše, sam Picasso pomiče granice između […]

1. U današnjem predavanju bit će riječi o nemogućnosti sustava i nužnosti misaone fraktalizacije. Već na prvi pogled vidimo u ovoj ambivalentnoj slici mišljenja nešto uistinu blisko uvidu u suvremenost koju ćemo priručno definirati kao vrijeme sinteze novovjekovne aktualnosti, moderne opsesije sa stvarnošću, postmoderne dekonstrukcije stvarnosti i onoga što pripada „ovdje“ i „sada“ kao vremenu […]

Tekst izlaganja na simpoziju Hrvatskoga filozofskog društva PRIRODA – DRUŠTVO – POLITIKA povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua, Zagreb, 22.–24. studenoga 2012. (Objavljeno u knjizi Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013.) Sažetak: U članku se tematizira problem „utemeljenja“ političkoga u doba tehnokratskoga depolitiziranja svijeta kao globalnoga poretka neoliberalne paradigme kapitalizma. […]

„Naš um je bog.  /…/ Trebamo se, dakle, baviti filozofijom. Ili se oprostiti od života i otići odavle, jer sve  je ostalo golema besmislica i naklapanje.“ Aristotel, Nagovor na filozofiju 1. Autentičnost i banalnost života Sve je na kraju stvar najvažnije egzistencijalne odluke: ili istinski život ili smrt! Tertium non datur. Dva pjesnika modernoga doba, […]

1. Ugledni hrvatski filozof, vrhunski stručnjak za Grke, Schellinga, Nietzschea i Heideggera, prije nekoliko godina usput u jednom nefilozofskome razgovoru, bacivši znatiželjni pogled na naslovnicu moje knjige Neoliberalism, Oligarchy and Politics of the Event: At the Edge of Chaos (Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, 2020.)  rekao mi je i ovo: „Kaos? Sigurno ne misliš […]

1. U današnjem predavanju nastojat ću pokazati zašto je između definicije „čovjeka“ kao homo pictora i kao homo kybernetesa istodobno bitna razlika i nečuvena srodnost u jednome ireverzibilno-reverzibilnome smislu. Kad bismo htjeli s latinskoga jezika prevesti ove izraze/iskaze o tzv. biti čovjeka, onda bi to moglo biti ovako: (1) homo pictor označava čovjeka koji oslikava […]

1.Nagradu HAZU dobili ste za četiri knjige koje povezuju promišljanja o odnosu suvremene kulture i tehnosfere. Potonji pojam pojavljuje se kao jedan od ključnih i u Vašim razmatranjima drugih vidova suvremenosti. Možete li (koliko je to moguće) „ukratko“ objasniti što podrazumijevate pod pojmom tehnosfere? Čitava povijest ljudske avanture u svemiru postaje s tehnosferom prelazak u […]

1.           Povijest u metafizičkome smislu ne samo na Zapadu, dakle počevši od Grka, a ne Egipćana, odvija se uvijek kao epohalna konačnost koja ima svoj „prvi početak“ i „posljednji kraj“. Uostalom, i u Aristotela i u Hegela ono organsko i ono životno imaju svoju sliku u rađanju, sazrijevanju i usahnuću bića. Prvo ili začetno, […]

1. Ako je glavni filozofijski autoritet za modernost i njegovu temeljnu „zapovijed“ i „dogmu“ o estetskoj autonomiji nesumnjivo Theodor W. Adorno, nije li uistinu znakovito da su njegova razmatranja o smislu i društvenoj zadaći glazbe, neću reći funkciji jer bi to bilo unaprijed nedostojno njezina metafizičkoga poslanstva od razdoblja Beethovena preko Wagnera do Mahlera, usmjerena […]

1. Moj tekst o francuskome filozofu Gilbertu Simondonu, najznačajnijem teoretičaru kibernetike uz njemačke filozofe Maxa Bensea i Gottharda Günthera, objavljen je kao studija naslovljena „Metamorfoze bitka: Gilbert Simondon kao mislilac tehnogeneze“ u drugome svesku Tehnosfere (Mizantrop, Zagreb, 2018., str. 277-314.) i predstavlja uz prilog o ontologiji događaja Alfreda N. Whiteheada jedan od glavnih poticaja za […]

1. Mislio sam da su rječnici i enciklopedije negativnih fenomena prestali biti zanimljivi čitateljima nakon što su neki veliki pisci poput čileanskoga Roberta Bolaṅoa i njegove knjige antiborgesijanskoga kova Nacistička književnost u Americi odredili smjer jedne posve nove dekonstrukcije književnih žanrova 21. stoljeća. No, prevario sam se. Na internetu nastaje zadnjih godina čitav niz čudovišnih […]

1. U Nietzscheovu djelu Uz genealogiju morala: Polemički spis, koji je napisao između 10. srpnja i konca kolovoza 1887. godine u pansionu Sils-Maria u švicarskim Alpama, a koji je sam autor onako „skromno“ smatrao dodatkom spisu S onu stranu dobra i zla na jednom mjestu kaže i ovo: „…Upravo je tu zla kob Europe – […]

1. Što god napisao, stotinu svezaka debelih knjiga ili tek jednu, dvije knjižice, svejedno, ako se čitateljski puk ne može dosjetiti nijedne tvoje misli ili kakva mudra iskaza, zaboravi da si ostavio ikakav trag u povijesti kao tekstu satkanom od mita, religije, umjetnosti, filozofije i znanosti. Viđao sam nekoć stare profesore tehničkih znanosti, od kojih […]

1. U neko davno doba, recimo da je to bilo prije 1984. godine kad su Amerikanci izmislili prvo lokalni Internet da bi bolje špijunirali Sovjete/Ruse, a onda se sve kao u priči o neukrotivu geniju velike neuro-mreže otelo kontroli i dobili smo što smo tražili još od Tesle, preko izumitelja kibernetike Norberta Wienera i majstora-pragmatičara […]

„Life? It’s one big phantasmagoria.“ Harry Dean Stanton Uvod: Nihilizam pod kontrolom Sve je otpočelo gnjevnim pozivom na obračun s već okamenjenom tradicijom pretvorenom u grad kao muzejski znak veličajne ljepote i moći. Futurizam nije mogao nastati u Americi, zemlji-kontinentu otvorenih prostora, nego u samoj jezgri antike-srednjega vijeka i modernosti svedene ipak na mjeru renesanse […]

1. Iza mraka povijesti U nastupnome predavanju na College de France Fernand Braudel 1950. godine kaže: “Sjećam se kako sam jedne večeri nedaleko od Bahie bio obasjan vatrometima fosforescentnih krijesnica: blijeda su im svjetla sjala, pa se gasila, pa se opet palila, a da zapravo nisu rasvjetljavala tamu. Tako je i s događajima: iza njihova […]

1. Refilozofikacija Benjamina Nije uobičajeno razdvajati Benjaminovo mišljenje na faze ili stadije u strogome smislu riječi. No, posve je izvjesno da se mogu metodički uokviriti tri matrice međusobno povezanih motiva i figura, a u stanovitom pogledu i „sustava“ i „metode“ povijesno-filozofijskih, sociologijsko-kulturalnih i teologijskih putova same stvari njegove usmjerenosti. U ovom razmatranju koje se orijentira […]

„Može se reći da je erotizam potvrđivanje života čak i u smrti.“ G.B., L’Erotisme 1. Erotizam i nadolazeća zajednica: Vizualna i retorička transgresija Ima li seksualnoga užitka bez Boga? Je li moguć seksualni užitak ako se ne poriče Bog kao metafizički temelj zabrane i tabua dopustivoga seksualnoga odnosa u okvirima povijesno uspostavljenih zajednica ljudi od […]

1. Na ovome blogu zvanom Kaos već sam objavio jedan prilog posvećen analizi književnosti Janka Polića Kamova („Život je krvopija“: Janko Polić Kamov ili gola istina slobode“. https://zarkopaic.net/blog-post/zivot-je-krvopija/ U tekstu posebno ukazujem na briljantnu obuhvatnu interpretaciju jednog od najboljih hrvatskih književnih esejista druge polovine 20. stoljeća Brune Popovića (1928-2012.) izloženu u knjizi Ikar iz Hada: […]

1. Znakovi praznine i prostorni obrat (spatial turn) Tekstovi filozofa i umjetnika izravno ili neizravno vezanih uz duh „povijesne avangarde“ nose patos očekivanja velikoga obrata. To, dakako, ne treba čuditi. Dva svjetska rata i komunističke revolucije bile su sudbonosnim događajima prekretnice u odnosu na postojani smjer povijesnoga gibanja. Između apokaliptike i mesijanstva ideje nastale u […]

Alešu Debeljaku, u spomen Uvod: Pristup O Mauriceu Blanchotu rijetko se mogu pronaći slikovni zapisi. Isto vrijedi i za Thomasa Pynchona. Zašto je tome tako? Je li to posljedica straha od profanacije djela njegovim „dodatkom“ u znatiželji publike da vidi kako uistinu izgledaju njihovi književni velikani u mladosti, zrelosti i u doba usahnuća života? U […]

Uvod: Što nakon vjere u napredak? Španjolci ne mogu „filozofirati“ ni s čekićem niti s dlijetom. Ne mogu od jezika praviti metafiziku. Razlog leži u tome što je već uvijek natopljen mediteranskim sokovima ekstatične tjelesnosti na rubu između divljine osjećaja i doživljajnoga događaja koji se preobražava u sliku mnogo prije no što je čak izgovoren. […]

1. Kršćansko je srednjovjekovlje bilo savršeno u svojem ontologijskome dualizmu. Sukob dobra i zla određuje jedini smisao uspostavljanja svijeta na načelima „dobroga Boga“ koji se iskazuje prema pet transcendentalija u sv. Tome Akvinskoga: jedno, dobro, istinito, biće i lijepo (unum, bonum, verum, ens i pulchrum). Suprotnost tome proizlazi iz „zlog đavola“ koji djeluje često i […]

1. Otpočet ću ovo promišljanje pojma nihilizma kao normalnoga stanja u eseju Ernsta Jüngera naslovljenom Preko crte (Über die Linie) iz 1950. godine s postavkama Martina Heideggera o samome Jüngeru. Razlog je taj što je prva inačica ovog eseja objavljena u knjizi Anteile: Martin Heidegger zum 60. Geburtstag, V. Klostermman, Frankfurt am Main, str. 245-284. […]

1.           Najznačajnija filozofijska analiza modernosti je, naravno, Hegelova Fenomenologija duha, objavljena još 1807. godine. Njezin cilj i temeljna svrha bila je uspostavljanje istine kao cjeline kroz sustavno izlaganje pojma znanja. Po prvi je put u svjetskoj povijesti nakon Aristotelove Metafizike pojam znanstvenosti znanosti kao izvođenja logosa u formi ljubavi spram mudrosti odredio korak spram […]

1. U današnjem predavanju nastojat ću izvesti na temelju preciznog i nadasve filozofijski lucidnoga čitanja mojih tekstova koje iskazuje Ivan Milenković, filozof iz Beograda, prevoditelj s francuskoga i najbolji poznavatelj svega što je vezano uz tumačenje Gillesa Deleuzea i njegove „transverzalne mreže“ tradicionalno kazano pojmova i kategorija na ovim prostorima, s kojima sam se bavio […]

1. U knjizi Emanuela Severina Bit nihilizma iskazuje se na prodoran način kritika onog mišljenja koje danas pripada suvremenosti kao bezuvjetna vladavina paradigme ʺempirijsko-znanstveno-operativno-anti-metafizičkoga mišljenjaʺ. Takvo mišljenje počiva na razdvajanju bitka i bića, odnosno na otuđenju i zaboravu iskonskoga sklada vječnosti i vremenosti. Otuda je za Severina bjelodano da je čitava povijest Zapada nakon Parmenida […]

Uvod: Novi dokazi i činjenice  Heidegger „metafizički antisemit“, „duhovni nacist“, najznačajniji filozof 20. stoljeća, a njegov put mišljenja određen vjerom u događaj „drugoga početka“ mišljenja u okrilju Hitlerove Führersstaat i sudbine njemačkoga naroda (Volk) kao navjestitelja obnove Europe iz njezinih temelja? Čini se kao da slušamo odjek skandalozne kronike medijskoga spektakla. U doba koje potrebuje […]

1.           Postoje godišnjice velikana europske i svjetske književnosti koje se slave uistinu „prigodničarski“, što nije, dakako, ništa ispod razine i značaja pisca pod uvjetom da se od njegove aure ne prave nacionalistički mauzoleji suvremenoga ništavila, jer uvijek se u takvim prigodama gubi autonomija književnoga djela i u središte dolazi umjesto estetskih kriterija onaj primarno […]

Sažetak: Članak se bavi mišljenjem političkoga kasnoga Derride. Temeljna je postavka da nakon kraja ideje suverenosti nacije-države valja izgraditi novo mišljenje. Ono više ne može biti izvedeno iz metafizičkoga sklopa unutar kojeg je politika od novoga vijeka bila tehnologija moći. Kraj subjekta moderne politike u globalizmu zahtijeva dekonstrukciju svih dotad vladajućih pojmova: države, društva, prava, […]

1.           Bijes i mržnja napreduju, nema dvojbe, brzinom munje u trafo-stanici na udaljenom brijegu iz kojeg sijevaju varnice sveudilj ovog mirnog geopolitičkoga krajolika u kojem svakih nekoliko desetljeća iznova otpočinje mahniti ples mrtvaca. Evo, nekoć bismo ovaj slučaj nazvali morbidnim apsurdom treće vrste, a danas, naprosto pomračenjem uma iz kojeg izlazi zombi-vojska crva u […]

1.           U ovome predavanju nastojat ću pokazati, onoliko koliko je to propedeutički uopće moguće, kako Vanja Sutlić u svojem povijesnome mišljenju u razlici spram Martina Heideggera određuje pojam povijesne zgode. Pritom se neću ekstenzivno pozivati na citate iz njegovih djela, jer sve to u jednom drukčijem načinu filozofijskoga kazivanja možemo pronaći u mojim knjigama, […]

Uvodne postavke Hans Maier u članku „Pojmovi za usporedbu diktatura: „Totalitarizam“ i „političke religije“ tvrdi da tradicionalni pojmovi tiranije, autokracije, despotizma i diktature ne mogu više biti primjenjivi u analizi totalitarne vladavine 20. stoljeća.[1] Ako se ova prosudba može smatrati primjerenom, tada se suočavamo sa svojevrsnim novim „praznim prostorom moći“.[2] Sve ono što je bilo samorazumljivo tijekom […]

Uvod: Od Božjeg plana do plana imanencije          Može li se mišljenje političkoga u doba kibernetike i tehnoznanosti još uopće zvati utopijskim? Od nastanka modernoga doba svjedočimo začudnoj svezi teologije i politike. Ono što ih povezuje jest ideja „prirode“ u značenju kontingencije. Bez obzira pridajemo li tome značenje nepredviđenoga slučaja, kontingencija je ono što povezuje […]

1.           Walt Whitman je Ameriku smatrao sinonimom za jednakost, ali živeći od početka do sredine 19. stoljeća, nije bio slijep na činjenicu da je polovica zemlje bila potaknuta raširenom nejednakošću. Kada je, konačno, ropstvo ukinuto, Whitman se radovao velikom koraku Amerike prema ispunjenju svoje vizije da bude „Središte jednakih kćeri, jednakih sinova, / Svi, […]

1. Artaudov zapis iz jedne bilježnice 1946. godine, kad je već bio u Parizu, pokazuje njegovu radikalnu kritiku tjelesnosti shvaćene puko materijalistički ili, pak, idealistički. Ovo se čini nadasve važnim stoga što je već u svojim književnim počecima 1919-1920. godina u doba furioznih projekata povijesne avangarde (navastito dadaizma i futurizma) smjerao promišljanju nadilaženja granica biološki […]

1. Bilo je to pred moj odlazak u Italiju na jedan filozofski simpozij na kojem sam trebao održati predavanje o Heideggeru i njegovim postavkama o ideji Europe u razlici spram Husserla. Najprije sam u poštanskome sandučiću našao ovaj letak s podvučenim sadržajem. Kovane dvorišne ograde, kovane stubišne ograde, kovane balkonske ograde, sigurnosne rešetke za prozore […]

1. Knjiga Gillesa Deleuzea Logika smisla (Logique du sens) objavljena je 1969. godine u izdanju izdavačke kuće Minuit iz Pariza, samo godinu dana nakon njegova fundamentalnoga djela i jednog od najznačajnijih filozofijskih spisa 20. stoljeća, Razlika i ponavljanje (Différence et répétition, PUF, Pariz, 1968.). Logika smisla napisana je u 34 niza, a kako kaže autor […]

1. Obrnuti totalitarizam je pojam koji je skovao politički filozof Sheldon Wolin (1922-2015.), briljantni profesor sa Sveučilišta u Princetonu, 2003. godine kako bi opisao novonastali oblik vladavine u Sjedinjenim Američkim Državama. Wolin je vjerovao da se Amerika sve više pretvara u neliberalnu demokraciju, te stoga koristi ovaj pojam kako bi pokazao sličnosti i razlike između […]

AI je tehnosfera u nastajanju sinteze između razuma i intuicije kao najviše razine umjetnoga pamćenja koji se pojavljuje u formi dispozitiva samoga života. Onog trenutka kad nastupi demencija ili Alzheimer-sindrom s kojim sjećanje koje podaruje logičko-povijesnu orijentaciju čovjeka u prostoru-vremenu blijedi i iščezava nastaje temeljni problem suvremene filozofije, znanosti, kulture, ali i smislenoga života pojedinca […]

1.           „Napisati pjesmu nakon Auschwitza je barbarski čin“, napisao je Theodor W. Adorno u eseju iz 1951. godine, koja je izazva toliko mnoštvo reakcija i još danas se uglavnom krivo tumači. Nije, naime, riječ o kraju umjetnosti i besmislu poezije kao takve, što je već poezija post-Holokaust sindroma Paula Celana posve opovrgla jer je […]

1.           Kaže Elias Canetti u svojem autobiografskome djelu Igra očiju kako je u siječnju 1935. godine imao javno čitanje Komedije taštine u kući svojih domaćina u Zürichu u Stadelhoferstrasse. Pored relativno brojnije publike u dvorani za predavanja, pojavio se i glavom i bradom James Joyce. Nije sve drugo važno, iako Canetti misli možda da […]

1.           U tekstu objavljenom 21. siječnja 2021. godine nakon što su Trumpovi fanatični bojovnici potaknuti njegovim huškačkim govorom nasrnuli na temelje američkoga Ustava i upali razulareno na Capitol Hill u zgradu kongresa SAD-a, francuski filozof Jacques Rancière objavio je svoj politički esej, koji sam preveo s engleskoga s web stranice izdavačke kuće Verso iz […]

1. Albert Camus i njegovi eseji sabrani u knjizi Mit o Sizifu pokazuju nam i danas da je pitanje tzv. apsurdnoga junaka u svjetskoj književnosti stvar odnosa između tragedije i samosvijesti. Mit je početak svekolike književnosti i bez njega nema povijesnoga „početka“, koliko god će svi filozofi od Hegela do Heideggera uzimati filozofiju i njezino […]

1. U izvrsnome tekstu Helge Mitterbauer, austrijske esejistice, teoretičarke književnosti i profesorice na sveučilištu u Grazu, naslovljenome „Roman je mrtav ꟷ živio roman!“ autorica postavlja pitanje ima li roman još egzistencijalnoga opravdanja i upućuje na sljedeće slučajeve koji su vrijedni razmatranja. Nadovezujući se pritom na glavnu postavku filozofa postmoderne Jean-Françoisa Lyotarda kako je na djelu […]

Isaiah Berlin, britanski filozof, politolog i povjesničar ideja, zastupnik klasičnoga liberalizma,  poznat je po svojim istraživanjima iz povijesti ideja, a osobito po svojem razlikovanju pozitivne i negativne slobode. Glavna su mu djela: Karl Marx: Njegov život i okružje (Karl Marx: His Life and Environment, 1939), Doba prosvjetiteljstva (The Age of Enlightenment, 1956), Četiri eseja o slobodi (Four Essays on Liberty, 1969) i Vico i Herder (Vico and […]

1. Kažimo za početak ponešto o životopisu i djelima Dušana Pirjevca Ahaca. Rodio se 1921. godine u Solkanu kod Gorice. Sudjelovao je u partizanskome pokretu i imao je vidnu ulogu u slovenskome antifašizmu. Bio je profesor svjetske književnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. U 1960-ima Pirjevec je objavio nekoliko monografija o modernoj slovenskoj književnosti, […]

Uvod           Je li riječ egzistencija iščezla iz filozofije „danas“? Ako jest što je tome uzrok? Čini se da je odgovor potvrdan. Doba egzistencije pripada nepovratno minulome vremenu. Vrhunac u shvaćanju subjekta sabire se u tom pojmu. U knjizi Alaina Badioua Stoljeće tako se uz Sartreov egzistencijalizam kao posljednju verziju filozofijski artikuliranoga humanizma povezuje iskustvo […]

1.           Mračno doba” Grčke odnosi se na razdoblje u starogrčkoj povijesti, koje se općenito proteže od oko 1100. pr. Kr. do 800. pr. Kr., nakon sloma mikenske civilizacije i prije arhajskoga razdoblja, karakterizirano padom pisanih zapisa i društvene složenosti, što dovodi do termina “mračno”. Iako termin implicira regresiju, to je također bilo ključno razdoblje […]

1.           Samo da se uvjerimo u neviđeno bogatstvo mnoštva sinonima koji se spominju uz današnju vrlo popularnu riječ i još cjenjenije zanimanje kao što je to biti propagandist. Evo ih, divota ih je čuti. Agitator-ideolog-aparatčik-plaćenik-batinaš-huškač-cenzor- obavještajac-poslušnik-konvertit-propagator-poltron-apologet-administrativac-politikant-denuncijant-dupelizac-demagog-isljednik-slugan-špijun-provokator-karijerist-dušebrižnik-cinkaroš. U svojoj knjizi Totalitarizam? ekstenzivno sam se bavio analizom pojma ideologije kao totalne kontrole, kojom apsolutna moć tehnosfere […]

1. Piše mi Omer Rak s Herakliona na Kreti da je danas posjetio Agiju Varvaru da bi vidio maslinu koju ovdje smatraju da je stara više od tri tisuće godina. Odgovaram mu preko WhatsAppa da upravo čitam Plotinove Eneade i da je njegov doživljaj viđenja „savršenstvo događaja“ koje pripada vječnoj formi bitka. On mi odgovara […]

1. Genij ili neurotičar? U jednom uistinu provokativnome tekstu Petera Mohra o tome tko je stvarno bio Nobelovac i pisac znamenite studije Masa i moć postavlja se pitanjeje li bio romanopisac, dramatičar, filozof ili antropolog te je li bio genij ili neurotičar? Usto, Mohr ide dalje i tvrdi da je Elias Canetti bio zapravo visoko […]

1. Prokletstvo mudrosti Nikad se neće pouzdano znati što je bio zapravo smisao kasnogrčke gnoze. Sve što je danas sabrano u pamćenju predaje nosi prizvuk kršćanskoga tumačenja iskonske „filozofije života“, koja je sam život smatrala promašajem stvaralačke energije okrutnoga Boga. Ni sva novija istraživanja tog problema ne dotiču onu zavodljivu, premda krajnje opasnu, dubinu tajne […]

1. Riječi koje u svojem nesuglasju i potkopovanju sustava jezika stvaraju novo suglasje i uspostavljanju novi poredak osmišljavanja, to su riječi ispovijesti Joyceova književnoga dvojnika Stephena Dedalusa iz romana Portret umjetnika u mladosti. Čitava se umjetnička pobuna i njegova stvaralačka epifanija rađaju u tekstu složenoga sukoba između fundamentalne institucije pokoravanja slobode i sebstva kao što […]

Uvod Postoje dva suprotstavljena stajališta o mogućnosti tumačenja modernoga slikarstva. Prvo je ono koje tvrdokorno ustrajava na „činjenicama“, „odnosima između crte i boje“, „ikonologiji“, „usvojenim pojmovima povijesti umjetnosti“ te iz toga izvodi postavku o vlastitoj „stručnoj mjerodavnosti“, a u posljednje vrijeme i „znanstvenoj“ s obzirom na predmet vizualnih umjetnosti. Drugo se, pak, orijentira unutar suvremene […]

1. Priznajem, nisam imao nakanu da pišem o ovome o čemu ću pisati u ovim fragmentima kaosa. Poznato Vam je ovo stanje kad ne znate što ćete, pa se vrzmate oko polica svoje biblioteke tek tako, tražeći zapravo ništa, a odjednom se pokaže da ste pronašli više od ničega i manje od svega. Koliko li […]

Sažetak: U razmatranju se na tri razine izvođenja pokazuje temeljni obrat u načinu kojim se odvija dinamika binarnih opreka rata i mira u planetarno određenome prostoru postnacionalne suverenosti:           (1) prelazak iz metafizike novovjekovlja s binarnim strojem nacije-države u biopolitičku produkciju moći na globalnoj razini sukoba između „imperija“ (SAD-a, Rusije i Kine) protiv „odmetničkih država“ […]

1.           Još uvijek, nažalost, ime i filozofijsko djelo talijanskoga mislioca Luigia Pareysona nije dostatno poznato ni među suvremenim filozofima izvan okružja „talijanistike“, a još manje onima koji dolaze iz preklapajućih područja humanistike različitih orijentacija. U nas su na sreću objavljene njegove zacijelo ključne knjige Ontologija slobode: zlo i patnja, Demetra, Zagreb, 2005. (prijevod s […]

1.           Tekst Felixa Guattarija „Nova estetska paradigma“, izvorno objavljen 1992. godine, ovdje ga imamo u njemačkome prijevodu („Das neue ästhetische Paradigma“, u: Zeitschrift für Medienwissenschaft, Jg. 8 (2013), Nr. 1, str.. 19-34.10.25969/mediarep/671) središnja je komponenta Guattarijevog kasnoga rada, koji se općenito bavi rekonceptualizacijom strojne konstitucije subjektivnosti, naglašavajući, između ostalog, kartografiju suvremene subjektivnosti koju karakteriziraju tehnike […]

1. Mišljenje je orijentacija u prostoru-vremenu, bez obzira je li riječ o klasičnoj metafizici iz doba Ptolomejeva geocentrizma ili novovjekovnoga Kopernikova heliocentrizma. Orijentacija znači mišljenje koje poima stvarnost s pomoću pojmovno-kategorijalnih mreža značenja. Ono što pritom iskazuju Kantovi sintetički sudovi a priori jest upravo ta sveza između prostora koji se predočava s riječju „ovdje“ i […]

1. Usporedbe „sadašnjeg“ stanja kao doba ili čak epohe s nekim odavno iščezlim postale su iznimno popularne krajem 20. stoljeća. Njihova je funkcija bila da nam otvore oči za dolazak čudovišne opasnosti koji bi mogao uskoro snaći naš svijet jer je ogrezao u narcizmu, opsesiji bogatstvom i kultu vječne mladosti kroz pohvalu tijelu kao ekstatičnome […]

1. O etičkim problemima dobre vladavine u državi Grci su bili gotovo nenadmašni. Svako Aristotelovo promišljanje biti politike nije sagledano tek iz odnosa političkoga i politike, koje se danas u postfundacionalizmu filozofije politike (Badiou, Rancière, Nancy, Agamben) uvelike uzima kao neka vrsta dvoznačnosti onog što pripada razlikovanju autentičnoga življenja za političko ozbiljenje slobode, jednakosti i […]

1. Ako mislite da filozof „tisuću platoa“ kao kapitalizma i shizofrenije nije o njemu nikad ništa rekao, ljuto se varate. U razgovorima s Claire Parnet, evo, stoje i ove vrlo jasne i proturječne misli: „Suprotnost plagijatoru, ali i suprotnost majstoru ili uzoru. Vrlo duga priprema, a opet bez metode, ni pravila, ni recepata. Brak bez […]

1. Ostavimo sada da je u „mojem“ mišljenju tehnosfere od samoga početka već s knjigom Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti (Litteris, Zagreb, 2006.) bilo „proročanski“ naviješteno kako ulazimo u konačnu fazu apsolutne kvantifikacije i vizualizacije događaja kojim čitava zapadnjačka metafizika kao ontologija prestaje biti djelotvornom. Slika više nije u funkciji jezika, već je jezik […]

1. Roman o ruži bio je jedno od najvažnijih i najutjecajnijih književnih djela napisanih na srednjovjekovnom francuskome jeziku. Sačuvan je u otprilike 320 rukopisa i fragmenata nastalih između 13. i 16. stoljeća. Djelo je dvaju autora. Prvih 4000 ili više redaka napisao je Guillaume de Lorris u 1220-ima ili 1230-ima; negdje između 1269. i 1278. […]

Uvod Pristupiti izravno mišljenju u djelu Fernanda Pessoe ne znači dohvatiti cjelinu. Bez paradoksa i aporija diskurzivne pustolovine nećemo nigdje dospjeti. Valja se unaprijed pomiriti da je ova nemogućnost  pristupa njegovu djelu istodobno otvoreno područje preklapanja između  stilova i formi spisateljske drame singularnosti. Ne postoji nikakva apriorno zadana osobnost, neko vrhovno transcendentalno „Ja“ s kojim […]

1. U knjizi Stoljeće iz 2005. godine, trinaest poglavlja iz seminara koje je francuski filozof Alain Badiou održao na Collège International de philosophie u Parizu, tijekom akademskih godina 1998-1999, 1999-2000. i 2000-2001. godine, u pretposljednjem dvanaestom poglavlju razrađuje se iznimno plodotvorna hipoteza o pojmu beskonačnoga u Hegela s obzirom na konzekvencije onog što postaje u […]

Uvod Ako je suditi po najnovijim snimcima koje odašilje svemirski teleskop James Webb o gotovo izvjesnoj mogućnosti da postoji tzv. izvanzemaljski život na planeti nazvanoj Proxima Centauri B, što se tek treba astronomski i astrofizikalno u potpunosti dokazati čitavim nizom egzaktnih sklopova kvantifikacije i vizualizacije ovog objekta X, kažu mističnim velom ogrnuti fizikalni kozmolozi, to […]

Uvod U neka ne tako davna vremena, pozdravio bih Vas onako akademski uljudno i neutralno kao što to zna činiti Peter Sloterdijk u svojim predavanjima ukoričenim u različitim manjim spisima koje objavljuje njegova izdavačka kuća, slavni Suhrkamp iz Frankfurta na Majni. Reći ćete, to je uobičajeno, jer predavanja pretpostavljaju instituciju sveučilišta još iz skolastičkih vremena […]

1. U ono vrijeme, kad je Kant u njihovu djelovanju vidio „smrt svake filozofije“ i opravdano ih u svojoj knjižici od dvadesetak stranica izvrgao ruglu radikalnom društvenom kritikom, ova je riječ bila na snazi i često se rabila u javnome diskursu. Taj spis datira iz 1796. godine i zove se O jednom u novije vrijeme […]

1. Francuska poststrukturalistička teoretičarka Julija Kristeva u knjizi koja je u nas prevedena kao Moći užasa: Ogled o zazornosti, (Naprijed, Zagreb, 1989. S francuskoga prevela Divina Marion)pojam zazornost određuje kao odnos na ljudsku reakciju (užas, povraćanje) na prijeteći slom značenja uzrokovan gubitkom razlike između subjekta i objekta ili između sebe i drugoga. Glavni primjer za […]

1.           Nisam nikakav veliki zaljubljenik u književnost Marcela Prousta. To je u nas samo Ingrid Šafranek, prevoditeljica s francuskoga i sjajna književna teoretičarka i esejistica (v. Bijela tinta: studije i ogledi iz francuske književnosti, Litteris, Zagreb, 2013.) No, nisam mogao ne čitati i o tome pisati o jednome od „najluđih“ tumačenja njegova romana-rijeke U […]

1. Evo, ovo je dijagnoza propasti ideje Europe danas u okrilju EU i njezine tehnokratsko-sitničave služinčadi koja se neprestano obnavlja iz središta i periferije kao paradoksalni savez „narodnjaštva“ i „upravljaštva“ u zagrljaju neofašista i neoliberala, bankara i filistara, vojnih kamarila i servilne oligarhije svih boja zastava. U knjizi Pet genija, onaj koji spašava čast Mađara […]

1.           U filmu Andreja Tarkovskoga Rubljov glavni je lik ono neizmjerno teško zvono kojeg zidarski radnici i pomoćnici tantalskim mukama prenose i uznose da bi ga ugradile u toranj pravoslavne ruske crkve. Sve drugo je tzv. rat kultura, dijalog na puškometu između racionalnosti Zapada i tzv. mistike Istoka, život zarastao u duge masne brade […]

1. Sve češće američki izrazi iz tzv. gestalt-psihologije ili jednostavno psihologizma za svakidašnji život okupiraju prostor našeg jezika. Ponekad se dogodi da je prijevod tog američkoga izraza s engleskog jezika onako, baš dobro pogođen i posjeduje slikovitost u svojoj višeznačnosti. Evo, zar nije to slučaj s izrazom izgaranje (burnout). “Burnout”, je stanje emocionalne, fizičke i mentalne […]