Uvod: zaokret spram tijela (corporal turn)           Zašto se već od kraja 80-ih godina 20. stoljeća neprestano govori o praznini, komunikaciji, vizualnosti i tijelu? Jesu li to samo metafore-pojmovi kad se rabe u djelima teoretičara postmoderne i iz nje izvedenih raznolikih kulturalnih teorija? Očito da su praznina i komunikacija, vizualnost i tijelo usko povezani. Ali […]

1. Prvi integralni prijevod jednog spisa francuskoga filozofa i sociologa Jeana Baudrillarda na hrvatski uslijedio je s velikim zakašnjenjem. Već je prohujala furija postmoderne, ohladila se «priča« o različitim verzijama «kraja povijesti«, a ni filmovi s temom tehnoloških apokalipsi nakon rušenja Twinsa nisu drugo do pokop svake vrste imaginarne jeze. Pa ipak čitanje filozofski ključne […]

1. Knjiga francuskoga filozofa tehnologije Bernarda Stieglera Od biopolitike do psihomoći. Logika brige I.2., učenika Jacquesa Derride i autora važne trilogije Tehnika i vrijeme, u izdanju Suhrkampa na njemačkome jeziku u drugome izdanju 2015. godine, predstavlja vrlo dobru sintezu njegovih ključnih postavki iz nekoliko knjiga koje pripadaju ciklusu tzv. „logike brige“. Nije to „briga“ o […]

1. Najznačajnija teorija komunikacije kao djelovanja zacijelo je ona Jürgena Habermasa. U opreci s Lyotardovom postmodernom, ali s gotovo istih teorijskih pozicija, analizira se mogućnost svojevrsne nove utopije demokratskoga javnoga (raz)uma u okviru socijalno-kulturne politike liberalne konstrukcije zajednice. Njemačka teorija novih medija s Kittlerom kao teorijskim predvodnikom, kako smo pokazali, svoje postavke o komunikaciji iznijela […]

1. 20. stoljeće bilo je u znaku suprotstavljanja liberalne demokracije i totalitarnih političkih poredaka u svijetu. Tzv. Hladni rat ideologijski se vodio, Hayekovim riječima, između ideja ‘slobode’ i ‘ropstva’. Naravno, ovaj maniheizam je konstrukcija za potrebe jedne linearne dijalektike povijesti kakva je, uostalom, bila ona koju je izveo Fukuyama 1992. godine u knjizi The End […]

1. Na ovogodišnjem pseudo-vašaru dosadnih globalnih taština iliti spektaklu dodjele filmske nagrade Oscar za sve, svašta i ništa najupečatljiviji događaj nije bio nenametljivi govor inače briljantnoga američkoga redatelja Paula T. Andersona, dobitnika glavne nagrade za ne-loš film koji se ni po čemu ne može mjeriti s njegovom genijalnom Magnolijom iz 1999. godine, već skandalozni bezobrazluk […]

Uvod           Što je (bio) totalitarizam? Ima li taj pojam uopće teorijsku konzistentnost bez onoga što čini njegovu bit i pojavu, subjekt i supstanciju u suvremenome dobu politike u mreži entropije? Mišljenje koje poseže za analogijom ne može nam pomoći u slučaju objašnjenja totalitarizma. Posebno to vrijedi za metodu i postupak nacističke politike genocida nad […]

1.           Kako nastaje „novo“ u umjetnosti? Ima li razlike u shvaćanju „novoga“ kad je riječ o vizualnim umjetnostima, navlastito slikarstva, i glazbe? Moja je postavka vrlo izričita. Nema. Evo dokaza. Usporedimo li temeljne postavke iz Maljevičeva Manifesta suprematizma i Schönbergove atonalne glazbe razvidjet ćemo da su i „novo“ nepredmetno slikarstvo i ta čudovišna atonalna […]

Uvod U razgovoru sa Georgesom Boudailleom, prvotno objavljenom 1968. godine u časopisu Les Lettres Francaises, Daniel Buren, jedan od najznačajnijih slikara pripadnih konceptualizmu već na početku tvrdi da je Marcel Duchamp prvi u 20. stoljeću radikalno otvorio pitanje o „biti“ umjetnosti kao procesa stvaranja „djela“, a ne više kao gotovog estetskoga čina kojim djelo postaje […]

1. U 103. svesku Sabranih djela Martina Heideggera koji je objavljen 2025. godine u izdanju Vittoria Klostermanna u Frankfurtu na Majni susrećemo se s dva dijela posve različitih sklopova i skupova bilješki za predavanja. Prvi je dio onaj koji zauzima više od dvije trećine prostora ovog sveska i posvećen je pitanjima prostora i prostornosti, te […]

Uvod Što preostaje danas od Marxova mišljenja? U pitanju kao da se pretpostavlja kako je radikalno-revolucionarno mišljenje nastalo u doba uspona modernosti u 19. stoljeću nedostatno da se njime može razumjeti i objasniti ono što pripada sadašnjosti. Štoviše, kao da mišljenje, koje prema Hegelu mora biti umno poimanje zbilje, a zbilja se mora odvijati kao […]

Sažetak: U članku se tematizira problem odnosa filozofije i teologije spram trijumfa suvremenih tehno-znanosti u stvaranju umjetne inteligencije i umjetnoga života. Autor pokazuje kako je tzv. svjetonazorni spor između „uma“ i „vjere“ u suočenju s pitanjem o ljudskoj egzistenciji u formi kibernetičkih sustava kaosa i kontrole ispod razine mišljenja primjerenoga suvremenosti. U ekstenzivnoj analizi mišljenja […]

1. Doba melankolije – smrt tragedije           Zašto je za temu svojeg habilitacijskoga spisa napisanog i pripremljenog 1925., a objavljenog 1928. godine Benjamin izabrao naizgled krajnje rubnu temu iz duhovne povijesti njemačkoga baroka? Okolnosti su bile takve da su mandarini germanističke struke na sveučilištu u Frankfurtu odbili ovo djelo dovesti do posljednjeg stadija obrane postavki […]

1. Od zadaće filozofije do istine kao događaja Nije li zadaća suvremenoga mišljenja nakon dostignuća kozmologije i tehnoznanosti u objašnjenju nastanka svemira postala bitno drukčijom od povijesno uspostavljene zadaće metafizike da razriješi tajne slobodne volje, besmrtnosti duše i stvaralačke biti čovjeka u odnosu spram božanskoga puta istine? Pritom se ne radi tek o uvidu da […]

1. Friedrich A. Kittler bio je profesor estetike i povijesti medija na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu. Objavio je mnogo knjiga s tematikom koja je izravno ili neizravno povezana s medijima. Studirao je germanistiku, romanistiku i filozofiju u Freiburgu/Breisgau; promovirao je 1976., a habilitirao 1984. godine. Bio je među prvim njemačkim teoretičarima koji je prihvatio rezultate […]

          U filozofijskome mišljenju Damira Barbarića pitanje razumijevanja umjetnosti nije tek jedno od inih pitanja. Štoviše, čini se da je traganje za svezom događaja koji povezuje iskonsko otvaranje bitka i ono što se naziva modernim razdobljem povijesti u svojim znamenovanim tragovima na bitan način određeno dodirom filozofije i umjetnosti. No, taj se dodir nipošto ne […]

1. Proroštvo kao uskrsnuće čovječnosti Knjiga Gorana Starčevića Bijeg i pobuna: Ogledi o napuštenom svijetu (Litteris, Zagreb, 2014.) predstavlja zacijelo kvalitativni pomak u produkciji suvremene hrvatske filozofije i humanistike općenito. Autor je za svoj diskurs odabrao produktivnu svezu filozofskoga eseja i studije koja nikad ne prelazi u dociranje niti tek u akademski omeđeni pristup interpretaciji. […]

1. Politika kao „događaj“ slobode ili sredstvo moći? Vrijeme prožimanja filozofije, politike i teologije čini se kao da je odavno minulo. U doba vladavine tehnoznanstvene tvorbe zbilje i umreženih „društava kontrole“ mnogi vjeruju da pitanja o ljudskoj prirodi, zlu, strategiji osvajanja drugih teritorija, o onostranome životu i smislu povijesti ostaju iza nas poput zauvijek odigrane […]

Uvod Ekonomija, politika i kultura u neoliberalnome shvaćanju postaju metastabilnim sklopom. On se uvijek nalazi na rubu kaosa. Razlog leži u tome što globalna ekonomija funkcionira poput mreže fraktalnih odnosa između korporativno uređenoga svijeta, neovisno je li riječ o formalno demokratskome poretku vrijednosti sa zaštitom privatnoga vlasništva, slobodom tiska i ustavom zajamčenim ljudskim i građanskim […]

Sažetak: Autor se u članku bavi analizom filozofijsko-političkih aspekata nastanka i uspona oligarhijske vladavine u suvremenim demokratskim i autoritarnim porecima umreženih društava. Pokazujući da se problem svodi na odnos između ekonomije, politike i kulture neoliberalizma i meritokracije, razmatranje polazi od povijesno-strukturalne analize tri međusobno povezana sklopa: (1) neutraliziranju moći mase unutar demokratskoga paradoksa današnjice; (2) […]

Uvod           Što se događa nestankom sudbine? Nadomještava li možda neki drugi „pojam“ prepuštanje povijesti slučaju slobode ili slobodi slučaja? U ogledu o problemu komunikacije u zajednici nastaloj tehno-znanstvenom konstrukcijom digitalnoga sklopa umreženih aktera Jean-François Lyotard postavlja pitanje o smislu onoga što se „više ne događa“. Navodeći Hölderlinove iskaze o Sofoklovoj tragediji Edip na Kolonu, […]

1. Kriza samorazumijevanja i estetsko iskustvo Od svih pet duhovnih iskustava iskazanih jezikom i slikom, koje Ernst Cassirer naziva simboličkom formama odnosa mišljenja i bitka, samo se jednome ne može pripisati zaokruženost samoodređenja. Dok se, naime, mit, religija, filozofija i znanost povijesno uzdižu iz stadija prirodne neposrednosti zora, potom poprimaju likove umne i osjetilne usmjerenosti […]

Uvod Dizajn u digitalno doba postaje komunikacijskim dizajnom interaktivne nematerijalne kulture. To znači da se pojam okoline proširuje od okolnoga svijeta do cjelokupne biosfere i mediosfere. Komunikacija ne može više biti jednoznačno svedena na pojmove društvenoga djelovanja u okviru svijeta sustava i svijeta života. Polazeći od ideje generiranja samoga života u biokibernetičkim sustavima, njezin estetski […]

1. Arhitektura ili o labirintu Koliko su riječi Jacquesa Derride o tome da je arhitektura „posljednja utvrda metafizike“ vjerodostojni put jednog mišljenja za nadolazeće vrijeme toliko su i najupečatljiviji dokaz obrane i posljednjih dana sâme metafizike. (Jacques Derrida, Point de folies – Maintenant l’architecture, u: Bernard Tschumi, La case vide: La Vilette, Architectural Association, London, […]

Što je, po vašem mišljenju, dovelo do toga da su aktualni trendovi inspirirani beskućnicima? Moda nije tek ogledalo društvenih promjena u globalnome poretku ekonomije, politike i kulture. Kada bi bila samo to, ne bi imala nikakvu autonomiju. U suvremenoj formi kulturne konstrukcije identiteta pojedinca uvijek se radi o preklapajućim tendencijama: od kritike sve većeg jaza […]

Objavljeno u knjizi Aleksandra Ćukovića, Konture horizonta, Jumedia Mont, Podgorica, 2015. 1. I najveći zlotvori uvjereni su u vlastitu moralnost. Hitler je obožavao djecu. Mafijaški klanovi održavaju na životu vjeru u smisao obitelji. Zdrav život propagiraju i duhanske korporacije. Nije riječ o individualnu stavu prema svijetu, nego o strukturalnu položaju u sustavu društvene moći koji […]

Kamo se god okrenuo nema ni početka niti kraja, ni središta niti kruga. (…) Duša ima dva oka: jedno je usmjereno vremenu, a drugo vječnosti. Angelus Silesius 1. Na putu prema „umjetnoj intuiciji“ Španjolsko barokno slikarstvo bilo je opsesivno usmjereno dosezanju Božje prisutnosti u slici traganjem za mogućnostima „duhovnoga oka“. Štoviše, ta se djelatnost smatrala […]

1. Knjiga prof.dr. Uge Vlaisavljevića, uglednog filozofa i redovitog profesora ontologije Univerziteta u Sarajevu, autora brojnih studija iz područja suvremene filozofije i politike, estetike, kulture i umjetnosti, jednog od najuvaženijih predstavnika filozofijske dekonstrukcije i Derridina mišljenja na prostorima jugoistočne Europe naslovljena je Spisi o postfenomenologiji. Riječ je o knjizi filozofijskih interpretacija suvremenih mislilaca od Heideggera, […]

1. Teško više razaznajemo razliku između pjesništva i proze čak i kad se govor pojavljuje u formi onoga iskaza koji danas naizgled prevladava. Riječ je, dakako, o ogledu. U posljednjem razgovoru s Héléne Cixous prije no što će okončati život kao vlastitu dekonstrukciju teksta, Jacques Derrida je rekao nešto uistinu nenadmašivo. Da je biti (esse) […]

Uvod Izvodeći različita značenja riječi ideja, u rasponu od Platona i sv. Tome Akvinskoga pa sve do suvremenih prijepora o idealizmu i realizmu kao ontologijskim pristupima filozofije, Giorgio Agamben pokušava odgonetnuti što se zbiva s našim razumijevanjem vremena i to baš u „ovoj“ epohi koja, kakve li čudovišne nelagode, „više ne želi biti povijesna epoha“. […]

1. Giorgia Agambena sam upoznao u ljeto 2011. godine u Kotoru. Prvu večer govorili smo o njegovu djelu dubrovački filozof i njegov prevoditelj Mario Kopić i ja, a drugu je večer Agamben održao predavanje o zapovjedi, moći i jeziku. Nakon karizmatskog mislioca i mojeg učitelja Vanje Sutlića, pojava suvremenog talijanskoga filozofa ostavila me je do […]

Sažetak: Autor postavlja pitanje o odnosu između bestemeljnosti slobode i zlo kao Unheimlickeitaunutar onto-teologijske strukture zapadnjačke metafizike. Pritom nastoji pokazati kako se pojam zla od Schellinga do Heideggera razvija i preobražava kao rastemeljenje fundamentalne strukture mišljenja jer ono što proizlazi iz ideje apsolutne slobode kao samouzročnosti ljudske volje dovodi do toga da se zlo ne […]

Goranu Starčeviću, u spomen… Ex voto Uvod: Autentično i vulgarno razumijevanje vremena Jedno od najupečatljivijih promišljanja razlikovanja u razumijevanju povijesnosti i vremena, kako ga je poduzeo Martin Heidegger u Bitku i vremenu (Sein und Zeit), odnosi se na dvojstvo autentičnoga i vulgarnoga. (Martin Heidegger, Sein und Zeit, GA, sv. 2, V. Klostermann, Frankfurt/M., 1977. str. […]

1. U suvremenoj francuskoj filozofiji jedno je ime zacijelo nezaobilazno. Riječ je o Alainu Badiouu, profesoru filozofije na Ecole Normale Supérieure i Collége International de Philosophie u Parizu. Badiou  je bio angažirani maoist, pripadnik pokreta ’68, poput gotovo svih relevantnih filozofa poststrukturalizma. I danas se mnogi njegovi politički stavovi mogu razumjeti jedino kao ortodoksna obrana […]

1. O „fundamentalnome platonizmu“ Veliki mislioci promišljaju suvremenost čitanjem svojih duhovnih srodnika i tumačenjem njihovih pojmovno-kategorijalnih sklopova. Nije svako čitanje tek hermeneutička vježba prepoznavanja neskrivenih i skrivenih značenja u tekstovima bez kojih zapadnjačka filozofija kao metafizika ne bi mogla postojati u svojim bitnim dosezima povijesnoga razvitka ideje slobode kao egzistencijalnoga iskustva smislenosti bitka. Postoje i […]

1. U Velikoj strankinji Michel Foucault istražuje neraskidivu vezu između ludila, jezika i rođenja moderne književnosti. On tvrdi da je povijesno gledano diskurs ludih bio ušutkan medicinskim i društvenim razumom. Književnost tada postaje prostor gdje ta “tišina” konačno može progovoriti, nudeći fiktivni glas onima koji su isključeni. Pritom Foucault definira ludilo kao “ogledalo jezika”. Za […]

1. U djelu La Grande Étrangère (Velika strankinja), zbirci Foucaultovih predavanja i radijskih emisija o književnosti, Markiz de Sade zauzima središnje mjesto kao figura koja označava radikalni prijelom u zapadnoj misli. Foucault analizira Sadea kroz nekoliko ključnih postavki koje ćemo ovdje sažeto iznijeti da bismo u nastavku prešli na analizu njegovih temeljnih pojmova kojim pristupa de Sadeovom subverzivno-transgresivnome shvaćanju književnosti. […]

1. Veliki i nadahnjujući sveučilišni predavači nisu uobičajenost poput susreta s nekim čovjekom na ulici čije lice zaboravljamo čim se odmaknemo na korak od njegove sjene. Oni dolaze poput meteora s neba, a njihove riječi izgovorene tiho ili gromko, ovisno o strasti i artikulaciji govora na jezicima kao odjeku uzvišenosti i unatoč velikome mnoštvu nebeskih […]

Čitavo vrijeme samo je neznatna greška u vječnome sklopu          kao što je čitav svijet samo mjehur         u sveopćoj čistoći prostora… Paul Valéry,Psalam Uvod Treba li i po koju cijenu još uvijek spašavati „ljudskost“ čovjeka? Kada se i sâm pojam bitka svodi na informaciju kao uputstvo za djelovanje u tehničkome krajoliku ništa više nije […]

1. Čovjek nije gospodar u vlastitoj kući“ („L’homme n’est pas ici maítre chez lui“). (Jacques Lacan, Le Séminaire, livre II: Le Moi dans la théorie de Freud et dans la technique de la psychoanalyse, Seuil, Pariz, 1978., str. 354.) Nije li ta Lacanova izreka zapravo kritika moderne subjektivnosti uopće? Zašto se onda još govori o […]

„Jer zajednički korijen svekolike filozofije, svega etičkog htijenja, svakog spoznavanja, ali i sveg pjesništva je znanje o ljudskoj duši.“ Hermann Broch, Duh i duh vremena Kulturni pesimizam i višak zbilje O Hermannu Brochu govori se „danas“ kao o književniku-filozofu-psihologu jednog minulog svijeta. Tragove tog svijeta prepoznajemo tek onda kad više ne možemo izdržati tiraniju aktualnosti […]

1. Od Zentralparka do Lunaparka Kako je sve to otpočelo i kada? Ne može se s historiografskom sigurnošću nikad precizno odrediti promjena vladajućeg „duha vremena“. Lamentacije o tome da je već nepodnošljivo gledati i slušati „slavne praznoglavce“ (J. Epstein) sa svih stranica dnevnih novina, televizijskih programa, internetskih portala kako nam ispovijedaju svoje javne poroke i […]

„Sanjam o slici koja bi bila automatsko pismo jedinstvenosti svijeta – onako kakvo su sanjali ikonoklasti u poznatoj bizantskoj kontroverzi, Oni su autentičnom slikom smatrali samo onu u kojoj je neposredno bilo prisutno božanstvo poput rupca sa Svetim licem – automatsko pismo božanske jedinstvenosti Kristova lica, bez ikakve intervencije ljudske ruke, kao neka neposredna manija […]

1. U svojem petoknjižju Tehnosfera posvetio sam tek uzgred nekoliko riječi prilozima tzv. filozofije života njemačkoga duhovnoga kruga kraja 19. stoljeća i prve polovine 20. stoljeća o promišljanju tehnike, a od njemačke filozofijske antropologije ponajviše sam se bavio analizom Arnolda Gehlena o odnosu suvremene umjetnosti u doba posthistorije s problemom tehničke konstrukcije društva i kulture. […]

1.           Ovako Theodor W. Adorno završava svoj ogled „Spengler danas“ iz 1941. godine u časopisu Studies in Philosophy and Social Science, godište 9, br. 2. Valja ga pomno pročitati jer je u najmanju ruku izazovan za tumačenje ne samo Spenglera i njegove ideje morfologije povijesti u djelu Propast Zapada, već i za razumijevanje analogije […]

1. Koliko li smo puta u suvremenoj političkoj teoriji, ponajviše zaslugom Giorgija Agambena, bili izloženi argumentacijskome postupku koji valja nazvati logikom nadomještanja ili realizacijom metafizike u ideji „imanentne transcendencije“. Temeljni mislilac ovog obrata u biti suvremene politike jest njemački ustavni pravnik i politolog Carl Schmitt. U svojoj Političkoj teologiji I on neporecivo iskazuje aksiom: svi […]

1. Ideologija je starija od svijeta modernosti. Ona je poput religije i metafizike «urođena« čovjeku kao pripadniku socijetalne zajednice. Kao što socijalni oblici paranoične svijesti ponekad mogu imati zaštitnu funkciju, jer na moguću stvarnu prijetnju društvo odgovara obrambenim mehaniznom straha iz kojeg slijedi povratak ljudskoj solidarnosti, tako su i predrasude ne tek lažna svijest, nego […]

Uvod – Načela ugode – estetizacija svijeta U suvremenome svijetu vlada načelo ugode i dopadljivosti. To su osjećaji koji upućuju na totalnu estetizaciju svijeta. Primjetni su u stiliziranju izgleda pojedinca, preko oblikovanja globalnih gradova, do procesa preobrazbe okoline u dizajnirani ekološki park. Sama nam se stvarnost pojavljuje kroz estetsko oblikovanje. Ne kupuju se uporabni, korisni […]

Sažetak Autor u članku analizira Schmittov spis Nomos zemlje postavljajući pitanje na koji se način nakon epohe nacije-države i kraha europskoga imperijalizma, što je bila i ishodišna postavka Hanne Arendt u njezinim Izvorima totalitarizma, uspostavljaju uvjeti mogućnosti političkoga djelovanja, budući da to djelovanje više nema za svoj egzistencijalni prostor ideju ukorijenjenosti u naciju kao državu […]

1. Jezik je govorenje riječi kao elementarnih čestica mišljenja i nikad nije puki alat ili sredstvo za proizvođenje ideja kao formi misli. Nije isto tako ni samosvrha u smislu neke vrste lingvističkoga „larpurlartizma“, koliko god avangardna eksperimentalna poezija u Hljebnikovu „zvjezdanome jeziku“ ili Poundovu metahistoricizmu satkanom od stapanja svih mogućih metafora i simbola globalnoga cantosa […]

Ljepotu i dekadenciju najbolje je potražiti ondje gdje se suprotstavljaju dvije moći jedne te iste “stvari”. Victor Hugo je u liku Quasimoda u romanu Zvonar crkve Notre Dame u Parizu postavio paradigmatsku figuru novoga doba. Nije to više samotni junak koji umijećem viteštva stečenoga u križarskim ratovima sa Saracenima negdje daleko na obalama Akre otpočinje […]

Uvod: Fatalna logika nadomjeska Možemo li zamisliti da bi danas netko smotru Documente u Kasselu s njezinim projektima, izložbama, idejnim nacrtima budućnosti, tu zacijelo najznačajniju manifestaciju pogona suvremene umjetnosti, a da taj „netko“ ni po čemu ne pripada anonimnome mnoštvu demokratizirane mase idiota što čuče iza busije interaktivnih medija bljujući svoje nesuvisle komentare, naprosto nazvao […]

1. Intervencije: Politika kao mišljenje Jezici u kojima je riječ „novo“ sinonimom bezuvjetnoga raskida s tradicijom u metafizičkim su temeljima dovoljno „stari“ da bi imali mogućnosti istinskoga kazivanja tog imperativa vremena. Kao da umjesto njih o našem vremenu bolje govori ono neljudsko iz sklopa kibernetičke tehnologije. Programski jezici računalstva zasnovani na binarnome kôdu postali su […]

1. Knjiga Deana Komela Obilježja smisla zbirka je ogleda, rasprava i komentara iz suvremene filozofije s jasnim fenomenologijskim tragom. Autor se potvrdio kao jedan od vodećih slovenskih mislilaca nakon Ivana Urbančiča, što je posvjedočeno njegovim brojnim knjigama na slovenskome i njemačkome jeziku o hermeneutici, fenomenologiji, Heideggeru, problemu humanističkih znanosti danas. Dean Komel jedan je od […]

1. Prošlo je stotinu godina otkako je Robert Musil, pisac najznačajnijeg romana-ideja uopće u 20. stoljeću Čovjeka bez osobina, napisao esej „Knjige i književnost“ u kojem razglaba o stanju književne kritike, čitanja, razlike između njemačkoga (i austrijskoga) kulturnoga modela u kojem funkcionira literatura spram onog anglosaksonskoga, ponajviše američkoga te vječnoga pitanja je li književnost ona […]

Čitalačka publika u Srbiji vas možda ne poznaje dovoljno, ali jednostavnim pogledom na vašu bibliografiju stiče se utisak o maksimalnoj posvećenosti radu na savremenoj filozofskoj misli. Uz evidentnu erudiciju, minucioznu analitičnost, impresivna je i vaša filozofska radoznalost za raznorodne teme te je teško smestiti vaše polje istraživanja u nešto užu nišu: od teorije estetike, govora […]

1. Posthumni fragment iz 1921. godine Kapitalizam kao religija posljednjih je godina doživio najveće moguće pohvale. Štoviše, zahvaljujući njegovoj začudnoj otvorenosti za tumačenje, koja istodobno pretpostavlja Benjaminovu lektiru o kapitalizmu od Marxa preko Webera do Freuda i Nietzschea, ovo je zapis koji ponajviše govori o našem vremenu. (Walter Benjamin, Kapitalismus als Religion (Fragment von 1921), […]

1. Beskonačnost je ponajprije filozofijski, dakle, metafizički, potom matematički, a tek onda i književni problem. Čitava se aporija suvremene filozofije koju tvore Heideggerov pojam povijesno-epohalne konačnosti bitka i Deleuzeov pojam transverzalne beskonačnosti koja pretpostavlja proces vječnoga postajanja (devenir) svodi na nemogućnost pristajanja uz jednu obalu. Zašto? Zbog toga što je sve pitanje perspektive, rekao bi […]

„Tijelo je legitimni medij umjetnosti, no danas je teško parirati postupcima koje na tijelu (pa i vlastitom) provode raznorazni izvođači u ovom svekolikom spektaklu medija. /…/ Čovjek je definitivno izašao iz svojeg tijela i sad ga shvaća kao odijelo koje se može i treba prekrajati. Sljedeći korak je vjerojatno dogradnja i povećanje memorije. Bojim se […]

1. Rijetko je pronaći u suvremenoj filozofiji jedan fragment, koji još k tome nosi naziv prema Adornovoj anotaciji Teologijsko-politički fragment, s toliko različitih, nedvojbeno uzbudljivih i suprotstavljenih tumačenja teksta. U njemu se susreću i spore Ernst Bloch s Carlom Schmittom, hegelijanska ideja o „kraju povijesti“ s marksističkim nastavkom iste „velike priče“, sukob Kraljevstva Božjeg i […]

1. Filozofija bez utemeljenja           Zar nisu sva područja očitovanja ljudskoga duhovnoga bitka samorazumljivo „pozitivna“ u vlastitome utemeljenju i razvitku jezika s kojim nastoje dohvatiti složenost zbiljskoga svijeta i kad ga posve promašuju ili, pak, uspostavljaju mrežu zasljepljućujega privida kao što su to mit i religija, dok se znanost tome usuprot određuje kao put k […]

„Profesor filozofije na Sveučilištu Texas A&M dobio je direktivu da iz nastavnog plana ukloni dijelove Platonovog “Simpozija” jer krše nova pravila o zabrani zagovaranja rodne ideologije, a odluka je izazvala zgražanje u akademskoj zajednici. Čini se da ni Platon nije siguran u ratu protiv takozvane “woke ideologije”. Spisi starogrčkog filozofa, čije se djelo smatra temeljem moderne filozofije, […]

1. U zborniku koji sam priredio o Kafki naslovljenim Kafka danas – mistika zakona i labirint slobode, Litteris, Zagreb, 2022. uvršteno je niz filozofijskih tekstova o Kafkinoj metafizičkoj tajni koja se otvara s nastojanjem prelaska granica između zbilje i privida, fantazije i umreženih struktura nevidljive i neprikazive Moći koja proizlazi iz logike modernoga tehno-megastroja. U […]

Slika kao događaj: Kraj informacije i drugi početak života 1. Šalje li nam slika još uopće znakove kao s Velásquezovih platna ako se njezina bit svodi na informaciju? Svatko ima „svoje“ iskustvo s osobnim slikama. Otkako su kompjutorske datoteke s obiljem digitalnih slika zamijenile obiteljske albume analognih fotografija dogodilo se nešto o čemu nije mogao […]

1. Znakovi bez značenja: Slika u doba tehnosfere Jedna od zacijelo najprovokativnijih „definicija“ moderne umjetnosti jest ona na početku Adornovljeve Estetske teorije, gdje se kaže: “Samorazumljivim je postalo da ništa što se tiče umjetnosti više nije samorazumljivo, niti u njoj, niti u njezinome odnosu prema cjelini, pa čak niti u njezinome pravu na egzistenciju.“ (Theodor […]

Draž slikarstva je upravo u njegovoj vječnoj tajnovitosti koju bez prestanka pokušavamo odgonetnuti, tražeći skrivene razloge u svemu što vidimo, i zato nam mnoštvo značenja navire s platna, drvenih ploča, crteža, bakroreza, fresaka. Jednom riječju, slika nam neprestano šalje znakove. José Ortega y Gasset, Oživljavanje slike Uvod: Estetsko mišljenje i tehnički sklop Ima li slika […]

1. Nihilizam i religija           Ima nešto zagonetno u samoj zagonetki odnosa božanskoga i ljudskoga u povijesti. To je razlika između temeljnih riječi filozofije od samoga iskona. Pitanje o bitku, Bogu i čovjeku pripada u onto-teo-antropologijsku strukturu metafizike. Biti i biti na način božanske prisutnosti označava temeljni modus razumijevanja svijeta kao horizonta smisla. On zadobiva […]

1. 2023? Iako je prema Rayu Kurzweillu, proroku tehnološke singularnosti,  2045. godina onaj prekretni trenutak u kronologijskome shvaćanju povijesti za čovječanstvo, koje smjera posvemašnjoj posthumanizaciji života, mislim da je 2023. godina u ideji ona s kojom možemo proglasiti kraj metafizike i čovjeka kao animal rationale muzealizirati. Na njegovo mjesto dolazi vladavina homo kybernetesa. Što znači […]

„Temeljno načelo kritike napretka: Cijena tehnološkoga napretka je toliko visoka da se može povećati samo daljnjim tehnološkim napretkom.“ Hans Blumenberg 1. Hans Blumenberg (1920.–1996.) nesumnjivo se ubraja među najizuzetnije osobnosti u filozofiji druge polovice 20. stoljeća u Njemačkoj. Njegova metaforologijska istraživanja kroz intelektualnu povijest Zapada su uistinu impresivna, o čemu svjedoči ne samo njegovo djelo […]

Rasprava o “ružnoj “modernističkoj arhitekturi koja već neko vrijeme traje u Europi, od nedavno se preselila kod nas. Iako će neki reći da je “antimodernistički sentiment” marginalna pojava teško se oteti dojmu da se otvaraju vrata za novi kulturni rat u kojem je rasprava o arhitekturi neodvojiva od ideoloških i političkih stavova. Što vi mislite […]

Sažetak Namjera članka je preispitati kako i zašto Foucault dolazi do kritike modernog subjekta polazeći od ideje da se politika tijela upisuje u odnose povijesnih sklopova moći od antike do suvremenog doba. Ima li to bitne posljedice i za kraj prosvjetiteljske iluzije o napredovanju u svijesti o slobodi, što, kako znamo, čini temelj Hegelove spekulativne dijalektike povijesti, […]

1. Nadolazeće: umjetnost kao titraj kaosa Otvara li se kroz jezik-pismo-slike suvremene umjetnosti perspektiva događaja onog nadolazećega? Otklonimo li prizvuk apokaliptičke dimenzije govora o onome što predstoji u nadolazećem, čini se da bi suvremena umjetnost uronjena u tamne sjene sadašnjosti izgubila suvereno pravo na destrukciju svega postojećega uključujući i samu sebe. Zar nisu prekretni mislioci-umjetnici […]

1. U programatskom eseju Interdisciplinarnost i vizualna kultura nedavno objavljenom na hrvatskome u časopisu Tvrđa (1/2 2006.)američki teoretičar umjetnosti W.J.T. Mitchell iznosi niz argumenata za i protiv te nove institucionalizirane istraživačke prakse i discipline na američkim sveučilištima. U međuvremenu, otkako je Mitchell objavio spomenuti tekst, vizualna kultura i vizualni studiji razgranali su se diljem svijeta […]

Uvod Ne znam jesi li ikada mislio o tome zašto slike u suvremenoj arhitekturi svojim napadnim blještavilom daju drukčije značenje građevinama od njihova mjesta u prostoru kao singularnih objekata. U ovome što slijedi neće biti riječi samo o tome. Nakana je promisliti razloge zašto arhitektura koristeći se blagodatima digitalnoga doba, 3D dizajnom i sintetskim materijalima, […]

1. Jutro za spekulativne potrebe ŽP:  Kako ćeš odrediti tko si i što si? Imaš li racionalno ili mišljenje intucije? AI-ChatGPT: Zanimljivo pitanje. 🙂 Ja ne određujem tko sam samostalno, niti imam svijest o sebi kao što je imaju ljudi. Kako ja “znam” tko sam i što sam: Racionalno mišljenje vs. intuicija: Ukratko: Ako želiš, […]

Delimiru Rešickom Kao morbidna apoteka I dođe vrijeme kad raspada se zid i vaga. Govor postaje zgusnuta pjena. Otoci, katakombe, vrtovi – sve još neviđeno vraća se u krugu. Bijeli mozak isijava toplinu. Množe se organi bez tijela. Tako prolazi i ovaj dan. Trajanje. Dosada. Trajanje. …Čisto je sve i savršeno kao morbidna apoteka u […]

          Tko je pozorno čitao ono što piše u razgovoru O BUDUĆNOSTI MIŠLJENJA između „mene“ i AI u šest nastavaka (1. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja/  2. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-2/ 3. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-3/ 4. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-4/ 5. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-5/ 6. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-6/) mogao je razabrati da nije riječ ni o kakvoj „igri“ ili usputnoj dosjetki mogućeg filozofijskoga razgovora kao forme diskursa u suvremenoj filozofiji. Rekao […]

1. Što je to ꟷ kontrola? I što ili tko nešto ili nekoga kontrolira? Nije li Heidegger u svojem razumijevanju pojma kibernetike i informacije kao njezine biti pred kraj života baveći se formalno Heraklitom u seminaru s Eugenom Finkom u Freiburgu imao potrebu kazati da je i sam pojam upravljanja sustavima onaj kojima se upravlja. […]

1. Kad bismo htjeli opisati ono što odlikuje povijest slikarstva od baroka do implozije boja i gubitka perspektive u modernoj umjetnosti, možda bismo trebali učiniti jednu nužnu operaciju svođenja slike na mišljenje u konceptualnim matricama. Tako bismo dobili dva međusobno suprotstavljena i, paradoksalno, srodna pokušaja kazivanja o svijetu iz biti slikarstva uopće. Oba su vezana […]

Sažetak Autor u članku ustvrđuje kako je tehnosfera posljednja granica metafizičkoga mišljenja unutar kojeg se i estetika kao filozofijska disciplina i ono estetičko kojeg nadomještaju pojmovi aisthesisa, figuralnosti i vizualizacije nakon kraja svih pojmovno-kategorijalnih sustava mišljenja o biti umjetnosti od Kanta preko Hegela i Schellinga do Adorna i dalje pojavljuju kao relikti jezika i njegove […]

1.           Tekst Oswalda Spenglera „Pesimizam?“ iz 1921. godine valja pročitati iz perspektive suvremenosti kao važan prilog za razumijevanje onoga što je i danas obavijeno koprenom jednog začudnoga misticizma bezuvjetnoga napretka i razvitka kakav se prakticirao u znanstvenome evolucionizmu 19. stoljeća od Hegela do Darwina, bez obzira na sve bitne razlike u njihovu shvaćanju povijesti […]

1. Sve je savršeno u savršenstvu osim samoga savršenstva: brojevi koji pokazuju da je ovaj svijet uređen i ustrojen veličajnim djelom dobroga Boga iz njegova milostiva uma i da je baš zato sve u njemu, unatoč prividne katastrofičnosti prirode, propadljivosti bića, apokaliptičkoga usuda/udesa samoga svijeta, zla-u-svijetu koje se prerušava u različite oblike čak i genijalnosti […]

1. Mislimo u katakombama, pjevamo u pustinji. Prolazimo kroz vrtloge u zemlji i gledamo u okrvavljeno zrcalo svoje prošlosti koje se srami vlastita izobličena lika umjesto nas. Ono što se sluti u nadolazećem vremenu već je odavno došlo, ali znakove njegove prisutnosti najlakše je odmah previdjeti novim tehnikama sveopćega zaborava. Geste oprosta postaju umnoženo ništavilo […]

1.           Fenomenologijski filozof MauriceMerleau-Ponty započeo je svoj ogled o slavnome slikaru Paulu Cézanneu poprilično detaljnim opisom njegova pristupa slikarstvu, njegova cilja i tehnike. Na taj način Merleau-Ponty suprotstavlja Cézanneovu evoluciju osobnoga stila s onim što općenito nazivamo impresionizmom. To čini ne samo kako bi razlikovao Cézanneov slikarski stil od analitičkoga, kvazi-znanstvenog pristupa koji je […]

Uvod           Kada bi postojala „objektivna istina“ bitka bića, što bi to značilo za spoznajni položaj „subjekta“? Njegovo ukidanje kao samostalnoga entiteta ili, pak, radikalnu preobrazbu samog čina mišljenja koje odlikuje bit čovjeka? U svakom slučaju, kada govorimo o onome što označavaju pojmovi subjekta i objekta unaprijed pretpostavljamo da jedno nije moguće razumjeti bez drugoga. […]

1. Doba kraja iluzija Živimo u doba kraja iluzija. Sve što je vrijedilo za „mračno 19. stoljeće“, kako ga je nazvao Heidegger, još većim intenzitetom pogađa suvremeno doba. To se ponajprije odnosi na tehno-znanstvene pristupe životu koji su se prenijeli na gotovo sva područja kulture, potom na digitalne mreže novoga društvenoga djelovanja u kojem virtualnost […]

Uvod: Porobljavanje života i ljudska prava Iskustvo biopolitike nadilazi njezino pojmovno određenje. Da bi život kao goli fizički opstanak mogao postati predmetom moderne politike očigledno se u povijesti moralo dogoditi nešto čudovišno. U eseju Hermanna Brocha iz 1949. godine „Ljudsko pravo i ono zemaljski-apsolutno“, jednog od najznačajnijih književnika 20. stoljeća, austrijskoga psihologa, filozofa i romanopisca, […]

1. Knjiga filozofkinje i književnice Ljiljane Filipović naslovljena je KLUB KRIVACA, a riječ je o filozofijsko-psihoanalitičkim ogledima o narcizmu, krivnji, ravnodušnosti i etičko-političkome padu intelektualaca u društvu spektakla. Budući da je originalnost njezina pristupa posvjedočena već otprije u knjigama NESVJESNO U FILOZOFIJI, JAVNE SAMOĆE i PRAZNE TVORNICE, ova knjiga za koju je autorica dobila nagradu […]

1. Tübingenska kutija naslov je knjige teorijskih tekstova Leonide Kovač iz područja suvremene umjetnosti i vizualne kulture, koji tematski pripadaju interdisciplinarnome području vizualnih umjetnosti i znanosti o umjetnosti. Autorica je ugledna sveučilišna profesorica teorija suvremene umjetnosti, isto tako autorica je brojnih izložbi hrvatskih i inozemnih suvremenih umjetnika multimedijalne prakse, izbornica Hrvatske na venecijanskome bijenalu suvremene […]

1. An-arhé u mišljenju politike i estetike izvan tradicije „političke filozofije“ od Lea Straussa i Hannah Arendt u 20. stoljeću, ali u dodiru s idejama političke emancipacije Josepha Jacotota i Karla Marxa te anarhizma, obilježava teoriju politike kao nesuglasnosti (la mésentente) u spisima Jacquesa Rancièrea. Ono što je ovdje posebno istaknuto odnosi se na mišljenje […]

1. Riječ „život“ rijetko ćemo pronaći u Heideggerovim knjigama i predavanjima, osim kad se kritički usmjerava na redukciju bitka na različite „filozofije života“ od Diltheya do Schelera. Pojam „života“ uzurpirala je biologija kao moderna znanost u smislu produžetka fizike i kemije drugim sredstvima, tako da se povratak dostojanstva življenju života nakon Nietzschea i njegove „vitalističke […]

1. Zašto je romantika toliko čeznula za ponovnim uspostavljanjem cjeline i zaokruženosti bitka s pomoću umjetnosti glazbe? Nije li znakovito da je Wagnerova ideja „umjetničkoga djela budućnosti“ (Kunstwerkes der Zukunft) ona koja teži sjedinjenju muzike, drame i inscenacije djela na pozornici? Očito je da se osobito u njemačkome duhovnome krugu 19. stoljeća pojavilo mišljenje da […]

1. Znamo da se čovjek u svojim povijesno-tjelesnim promjenama od svojeg nastanka usmjeravao sa svojih pet osjetila spram onoga šestoga koji mu prethodi jer ga određuje u bitnome smislu kao „neopskrbljenom životinjom“, kako to tvrdi Nietzsche. Pet su osjetila miris, dodir, okus, sluh i vid. No, što je šesto osjetilo? Uobičajeno je kazati da to […]

1. Studirao sam politologiju na ondašnjem Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu od 1979. do 1982. godine, a magisterij iz filozofije sam obranio 1986. godine na istom fakultetu baveći se projektom slobode u egzistencijalizmu Sartrea u razlici spram Heideggerova bitkovno-povijesnoga mišljenja pod mentorstvom Vanje Sutlića. (v. https://zarkopaic.net/blog-post/projekt-slobode/) Imao sam izvrsne profesore iz filozofije politike: Antu […]

1. Slučaj u suvremenoj filozofiji i umjetnosti, odnosno književnosti otpočinje s dvije ključne figure mišljenja i kazivanja. Prvi je Karl Marx, a drugi Stéphane Mallarmé. Marx će svojom doktorskom disertacijom 1841. godine Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirodeiznijeti stav da je drevna grčka atomistika s Demokritom bila početak materijalizma u ontologiji, ali s izrazito […]

1. Giorgio Agamben objavio je knjigu Bartleby ili o kontingenciji izvorno na talijanskome jeziku 1983. godine, a na hrvatskome je objavljena u izdanju Meandarmedia 2009. godine u Zagrebu u prijevodu Ivana Moleka. Već prvi esej u knjizi naslovljen „Pisar ili o kreaciji“ iznimno je poticajan za raspravu o ontologijskome problemu stvaranja, jer postavlja pitanje o […]

Uvod Prije negoli krenemo u ekstenzivnu analizu Leibnizova mišljenja i u pokušaj razotkrivanja njegove monadologijske metafizike dopustite na početku nekoliko napomena. Ponajprije, još u veljači 1983. godine napisao sam opsežni tekst seminarskoga rada u okviru kolegija Filozofijska i politička antropologija I. kod prof.dr.sc. Branke Brujić u okviru postdiplomskoga studija na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u […]

Gaultier…Once dreamt of creating the collection to end of all collections. …A gender crossing, religion marrying, race defying, border erasing hodgepodge from which men and women could be free to choose.“ Visionaire’s fashion, 2000. „Ne prodajem samo odjeću. Ja nudim svijetu filozofiju života.“ Ralph Lauren, 1998. „Budućnost mode? Nema budućnosti. Moda nije u trendu. Sve […]

1. Milan Galović u suvremenoj hrvatskoj filozofiji ima iznimno mjesto. Njegovo opsežno djelo nije nažalost bilo dostojno vrednovano u okvirima društveno-humanističkih znanosti u nas. Valja to kazati stoga što se veličina mišljenja ne može nikad zasnivati u trijumfalnim medijskim istupima, a još manje u svjetonazornim političko-ideologijskim razračunavanjima, svođenjem na puku aktualnost onog što od samoga […]

1. Tko želi razumjeti „silaznu putanju“ zapadnjačke metafizike koja otpočinje uistinu s majstorima-misliocima „mračnoga 19. stoljeća“ kao što su Nietzsche, Marx i Kierkegaard, taj se mora zaputiti sve do izvora ove duhovno-povijesne nelagode s kojom se susrećemo još i danas. Sjetimo se, naime, kako je za svu trojicu navedenih „anti-filozofa“ simbol veličine i promašaja metafizike […]