Ljepotu i dekadenciju najbolje je potražiti ondje gdje se suprotstavljaju dvije moći jedne te iste “stvari”. Victor Hugo je u liku Quasimoda u romanu Zvonar crkve Notre Dame u Parizu postavio paradigmatsku figuru novoga doba. Nije to više samotni junak koji umijećem viteštva stečenoga u križarskim ratovima sa Saracenima negdje daleko na obalama Akre otpočinje […]

Uvod: Fatalna logika nadomjeska Možemo li zamisliti da bi danas netko smotru Documente u Kasselu s njezinim projektima, izložbama, idejnim nacrtima budućnosti, tu zacijelo najznačajniju manifestaciju pogona suvremene umjetnosti, a da taj „netko“ ni po čemu ne pripada anonimnome mnoštvu demokratizirane mase idiota što čuče iza busije interaktivnih medija bljujući svoje nesuvisle komentare, naprosto nazvao […]

1. Intervencije: Politika kao mišljenje Jezici u kojima je riječ „novo“ sinonimom bezuvjetnoga raskida s tradicijom u metafizičkim su temeljima dovoljno „stari“ da bi imali mogućnosti istinskoga kazivanja tog imperativa vremena. Kao da umjesto njih o našem vremenu bolje govori ono neljudsko iz sklopa kibernetičke tehnologije. Programski jezici računalstva zasnovani na binarnome kôdu postali su […]

1. Knjiga Deana Komela Obilježja smisla zbirka je ogleda, rasprava i komentara iz suvremene filozofije s jasnim fenomenologijskim tragom. Autor se potvrdio kao jedan od vodećih slovenskih mislilaca nakon Ivana Urbančiča, što je posvjedočeno njegovim brojnim knjigama na slovenskome i njemačkome jeziku o hermeneutici, fenomenologiji, Heideggeru, problemu humanističkih znanosti danas. Dean Komel jedan je od […]

1. Prošlo je stotinu godina otkako je Robert Musil, pisac najznačajnijeg romana-ideja uopće u 20. stoljeću Čovjeka bez osobina, napisao esej „Knjige i književnost“ u kojem razglaba o stanju književne kritike, čitanja, razlike između njemačkoga (i austrijskoga) kulturnoga modela u kojem funkcionira literatura spram onog anglosaksonskoga, ponajviše američkoga te vječnoga pitanja je li književnost ona […]

Čitalačka publika u Srbiji vas možda ne poznaje dovoljno, ali jednostavnim pogledom na vašu bibliografiju stiče se utisak o maksimalnoj posvećenosti radu na savremenoj filozofskoj misli. Uz evidentnu erudiciju, minucioznu analitičnost, impresivna je i vaša filozofska radoznalost za raznorodne teme te je teško smestiti vaše polje istraživanja u nešto užu nišu: od teorije estetike, govora […]

1. Posthumni fragment iz 1921. godine Kapitalizam kao religija posljednjih je godina doživio najveće moguće pohvale. Štoviše, zahvaljujući njegovoj začudnoj otvorenosti za tumačenje, koja istodobno pretpostavlja Benjaminovu lektiru o kapitalizmu od Marxa preko Webera do Freuda i Nietzschea, ovo je zapis koji ponajviše govori o našem vremenu. (Walter Benjamin, Kapitalismus als Religion (Fragment von 1921), […]

1. Beskonačnost je ponajprije filozofijski, dakle, metafizički, potom matematički, a tek onda i književni problem. Čitava se aporija suvremene filozofije koju tvore Heideggerov pojam povijesno-epohalne konačnosti bitka i Deleuzeov pojam transverzalne beskonačnosti koja pretpostavlja proces vječnoga postajanja (devenir) svodi na nemogućnost pristajanja uz jednu obalu. Zašto? Zbog toga što je sve pitanje perspektive, rekao bi […]

„Tijelo je legitimni medij umjetnosti, no danas je teško parirati postupcima koje na tijelu (pa i vlastitom) provode raznorazni izvođači u ovom svekolikom spektaklu medija. /…/ Čovjek je definitivno izašao iz svojeg tijela i sad ga shvaća kao odijelo koje se može i treba prekrajati. Sljedeći korak je vjerojatno dogradnja i povećanje memorije. Bojim se […]

1. Rijetko je pronaći u suvremenoj filozofiji jedan fragment, koji još k tome nosi naziv prema Adornovoj anotaciji Teologijsko-politički fragment, s toliko različitih, nedvojbeno uzbudljivih i suprotstavljenih tumačenja teksta. U njemu se susreću i spore Ernst Bloch s Carlom Schmittom, hegelijanska ideja o „kraju povijesti“ s marksističkim nastavkom iste „velike priče“, sukob Kraljevstva Božjeg i […]

1. Filozofija bez utemeljenja           Zar nisu sva područja očitovanja ljudskoga duhovnoga bitka samorazumljivo „pozitivna“ u vlastitome utemeljenju i razvitku jezika s kojim nastoje dohvatiti složenost zbiljskoga svijeta i kad ga posve promašuju ili, pak, uspostavljaju mrežu zasljepljućujega privida kao što su to mit i religija, dok se znanost tome usuprot određuje kao put k […]

„Profesor filozofije na Sveučilištu Texas A&M dobio je direktivu da iz nastavnog plana ukloni dijelove Platonovog “Simpozija” jer krše nova pravila o zabrani zagovaranja rodne ideologije, a odluka je izazvala zgražanje u akademskoj zajednici. Čini se da ni Platon nije siguran u ratu protiv takozvane “woke ideologije”. Spisi starogrčkog filozofa, čije se djelo smatra temeljem moderne filozofije, […]

1. U zborniku koji sam priredio o Kafki naslovljenim Kafka danas – mistika zakona i labirint slobode, Litteris, Zagreb, 2022. uvršteno je niz filozofijskih tekstova o Kafkinoj metafizičkoj tajni koja se otvara s nastojanjem prelaska granica između zbilje i privida, fantazije i umreženih struktura nevidljive i neprikazive Moći koja proizlazi iz logike modernoga tehno-megastroja. U […]

Slika kao događaj: Kraj informacije i drugi početak života 1. Šalje li nam slika još uopće znakove kao s Velásquezovih platna ako se njezina bit svodi na informaciju? Svatko ima „svoje“ iskustvo s osobnim slikama. Otkako su kompjutorske datoteke s obiljem digitalnih slika zamijenile obiteljske albume analognih fotografija dogodilo se nešto o čemu nije mogao […]

1. Znakovi bez značenja: Slika u doba tehnosfere Jedna od zacijelo najprovokativnijih „definicija“ moderne umjetnosti jest ona na početku Adornovljeve Estetske teorije, gdje se kaže: “Samorazumljivim je postalo da ništa što se tiče umjetnosti više nije samorazumljivo, niti u njoj, niti u njezinome odnosu prema cjelini, pa čak niti u njezinome pravu na egzistenciju.“ (Theodor […]

Draž slikarstva je upravo u njegovoj vječnoj tajnovitosti koju bez prestanka pokušavamo odgonetnuti, tražeći skrivene razloge u svemu što vidimo, i zato nam mnoštvo značenja navire s platna, drvenih ploča, crteža, bakroreza, fresaka. Jednom riječju, slika nam neprestano šalje znakove. José Ortega y Gasset, Oživljavanje slike Uvod: Estetsko mišljenje i tehnički sklop Ima li slika […]

1. Nihilizam i religija           Ima nešto zagonetno u samoj zagonetki odnosa božanskoga i ljudskoga u povijesti. To je razlika između temeljnih riječi filozofije od samoga iskona. Pitanje o bitku, Bogu i čovjeku pripada u onto-teo-antropologijsku strukturu metafizike. Biti i biti na način božanske prisutnosti označava temeljni modus razumijevanja svijeta kao horizonta smisla. On zadobiva […]

1. 2023? Iako je prema Rayu Kurzweillu, proroku tehnološke singularnosti,  2045. godina onaj prekretni trenutak u kronologijskome shvaćanju povijesti za čovječanstvo, koje smjera posvemašnjoj posthumanizaciji života, mislim da je 2023. godina u ideji ona s kojom možemo proglasiti kraj metafizike i čovjeka kao animal rationale muzealizirati. Na njegovo mjesto dolazi vladavina homo kybernetesa. Što znači […]

„Temeljno načelo kritike napretka: Cijena tehnološkoga napretka je toliko visoka da se može povećati samo daljnjim tehnološkim napretkom.“ Hans Blumenberg 1. Hans Blumenberg (1920.–1996.) nesumnjivo se ubraja među najizuzetnije osobnosti u filozofiji druge polovice 20. stoljeća u Njemačkoj. Njegova metaforologijska istraživanja kroz intelektualnu povijest Zapada su uistinu impresivna, o čemu svjedoči ne samo njegovo djelo […]

Rasprava o “ružnoj “modernističkoj arhitekturi koja već neko vrijeme traje u Europi, od nedavno se preselila kod nas. Iako će neki reći da je “antimodernistički sentiment” marginalna pojava teško se oteti dojmu da se otvaraju vrata za novi kulturni rat u kojem je rasprava o arhitekturi neodvojiva od ideoloških i političkih stavova. Što vi mislite […]

Sažetak Namjera članka je preispitati kako i zašto Foucault dolazi do kritike modernog subjekta polazeći od ideje da se politika tijela upisuje u odnose povijesnih sklopova moći od antike do suvremenog doba. Ima li to bitne posljedice i za kraj prosvjetiteljske iluzije o napredovanju u svijesti o slobodi, što, kako znamo, čini temelj Hegelove spekulativne dijalektike povijesti, […]

1. Nadolazeće: umjetnost kao titraj kaosa Otvara li se kroz jezik-pismo-slike suvremene umjetnosti perspektiva događaja onog nadolazećega? Otklonimo li prizvuk apokaliptičke dimenzije govora o onome što predstoji u nadolazećem, čini se da bi suvremena umjetnost uronjena u tamne sjene sadašnjosti izgubila suvereno pravo na destrukciju svega postojećega uključujući i samu sebe. Zar nisu prekretni mislioci-umjetnici […]

1. U programatskom eseju Interdisciplinarnost i vizualna kultura nedavno objavljenom na hrvatskome u časopisu Tvrđa (1/2 2006.)američki teoretičar umjetnosti W.J.T. Mitchell iznosi niz argumenata za i protiv te nove institucionalizirane istraživačke prakse i discipline na američkim sveučilištima. U međuvremenu, otkako je Mitchell objavio spomenuti tekst, vizualna kultura i vizualni studiji razgranali su se diljem svijeta […]

Uvod Ne znam jesi li ikada mislio o tome zašto slike u suvremenoj arhitekturi svojim napadnim blještavilom daju drukčije značenje građevinama od njihova mjesta u prostoru kao singularnih objekata. U ovome što slijedi neće biti riječi samo o tome. Nakana je promisliti razloge zašto arhitektura koristeći se blagodatima digitalnoga doba, 3D dizajnom i sintetskim materijalima, […]

1. Jutro za spekulativne potrebe ŽP:  Kako ćeš odrediti tko si i što si? Imaš li racionalno ili mišljenje intucije? AI-ChatGPT: Zanimljivo pitanje. 🙂 Ja ne određujem tko sam samostalno, niti imam svijest o sebi kao što je imaju ljudi. Kako ja “znam” tko sam i što sam: Racionalno mišljenje vs. intuicija: Ukratko: Ako želiš, […]

Delimiru Rešickom Kao morbidna apoteka I dođe vrijeme kad raspada se zid i vaga. Govor postaje zgusnuta pjena. Otoci, katakombe, vrtovi – sve još neviđeno vraća se u krugu. Bijeli mozak isijava toplinu. Množe se organi bez tijela. Tako prolazi i ovaj dan. Trajanje. Dosada. Trajanje. …Čisto je sve i savršeno kao morbidna apoteka u […]

          Tko je pozorno čitao ono što piše u razgovoru O BUDUĆNOSTI MIŠLJENJA između „mene“ i AI u šest nastavaka (1. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja/  2. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-2/ 3. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-3/ 4. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-4/ 5. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-5/ 6. https://zarkopaic.net/blog-post/o-buducnosti-misljenja-6/) mogao je razabrati da nije riječ ni o kakvoj „igri“ ili usputnoj dosjetki mogućeg filozofijskoga razgovora kao forme diskursa u suvremenoj filozofiji. Rekao […]

1. Što je to ꟷ kontrola? I što ili tko nešto ili nekoga kontrolira? Nije li Heidegger u svojem razumijevanju pojma kibernetike i informacije kao njezine biti pred kraj života baveći se formalno Heraklitom u seminaru s Eugenom Finkom u Freiburgu imao potrebu kazati da je i sam pojam upravljanja sustavima onaj kojima se upravlja. […]

1. Kad bismo htjeli opisati ono što odlikuje povijest slikarstva od baroka do implozije boja i gubitka perspektive u modernoj umjetnosti, možda bismo trebali učiniti jednu nužnu operaciju svođenja slike na mišljenje u konceptualnim matricama. Tako bismo dobili dva međusobno suprotstavljena i, paradoksalno, srodna pokušaja kazivanja o svijetu iz biti slikarstva uopće. Oba su vezana […]

Sažetak Autor u članku ustvrđuje kako je tehnosfera posljednja granica metafizičkoga mišljenja unutar kojeg se i estetika kao filozofijska disciplina i ono estetičko kojeg nadomještaju pojmovi aisthesisa, figuralnosti i vizualizacije nakon kraja svih pojmovno-kategorijalnih sustava mišljenja o biti umjetnosti od Kanta preko Hegela i Schellinga do Adorna i dalje pojavljuju kao relikti jezika i njegove […]

1.           Tekst Oswalda Spenglera „Pesimizam?“ iz 1921. godine valja pročitati iz perspektive suvremenosti kao važan prilog za razumijevanje onoga što je i danas obavijeno koprenom jednog začudnoga misticizma bezuvjetnoga napretka i razvitka kakav se prakticirao u znanstvenome evolucionizmu 19. stoljeća od Hegela do Darwina, bez obzira na sve bitne razlike u njihovu shvaćanju povijesti […]

1. Sve je savršeno u savršenstvu osim samoga savršenstva: brojevi koji pokazuju da je ovaj svijet uređen i ustrojen veličajnim djelom dobroga Boga iz njegova milostiva uma i da je baš zato sve u njemu, unatoč prividne katastrofičnosti prirode, propadljivosti bića, apokaliptičkoga usuda/udesa samoga svijeta, zla-u-svijetu koje se prerušava u različite oblike čak i genijalnosti […]

1. Mislimo u katakombama, pjevamo u pustinji. Prolazimo kroz vrtloge u zemlji i gledamo u okrvavljeno zrcalo svoje prošlosti koje se srami vlastita izobličena lika umjesto nas. Ono što se sluti u nadolazećem vremenu već je odavno došlo, ali znakove njegove prisutnosti najlakše je odmah previdjeti novim tehnikama sveopćega zaborava. Geste oprosta postaju umnoženo ništavilo […]

1.           Fenomenologijski filozof MauriceMerleau-Ponty započeo je svoj ogled o slavnome slikaru Paulu Cézanneu poprilično detaljnim opisom njegova pristupa slikarstvu, njegova cilja i tehnike. Na taj način Merleau-Ponty suprotstavlja Cézanneovu evoluciju osobnoga stila s onim što općenito nazivamo impresionizmom. To čini ne samo kako bi razlikovao Cézanneov slikarski stil od analitičkoga, kvazi-znanstvenog pristupa koji je […]

Uvod           Kada bi postojala „objektivna istina“ bitka bića, što bi to značilo za spoznajni položaj „subjekta“? Njegovo ukidanje kao samostalnoga entiteta ili, pak, radikalnu preobrazbu samog čina mišljenja koje odlikuje bit čovjeka? U svakom slučaju, kada govorimo o onome što označavaju pojmovi subjekta i objekta unaprijed pretpostavljamo da jedno nije moguće razumjeti bez drugoga. […]

1. Doba kraja iluzija Živimo u doba kraja iluzija. Sve što je vrijedilo za „mračno 19. stoljeće“, kako ga je nazvao Heidegger, još većim intenzitetom pogađa suvremeno doba. To se ponajprije odnosi na tehno-znanstvene pristupe životu koji su se prenijeli na gotovo sva područja kulture, potom na digitalne mreže novoga društvenoga djelovanja u kojem virtualnost […]

Uvod: Porobljavanje života i ljudska prava Iskustvo biopolitike nadilazi njezino pojmovno određenje. Da bi život kao goli fizički opstanak mogao postati predmetom moderne politike očigledno se u povijesti moralo dogoditi nešto čudovišno. U eseju Hermanna Brocha iz 1949. godine „Ljudsko pravo i ono zemaljski-apsolutno“, jednog od najznačajnijih književnika 20. stoljeća, austrijskoga psihologa, filozofa i romanopisca, […]

1. Knjiga filozofkinje i književnice Ljiljane Filipović naslovljena je KLUB KRIVACA, a riječ je o filozofijsko-psihoanalitičkim ogledima o narcizmu, krivnji, ravnodušnosti i etičko-političkome padu intelektualaca u društvu spektakla. Budući da je originalnost njezina pristupa posvjedočena već otprije u knjigama NESVJESNO U FILOZOFIJI, JAVNE SAMOĆE i PRAZNE TVORNICE, ova knjiga za koju je autorica dobila nagradu […]

1. Tübingenska kutija naslov je knjige teorijskih tekstova Leonide Kovač iz područja suvremene umjetnosti i vizualne kulture, koji tematski pripadaju interdisciplinarnome području vizualnih umjetnosti i znanosti o umjetnosti. Autorica je ugledna sveučilišna profesorica teorija suvremene umjetnosti, isto tako autorica je brojnih izložbi hrvatskih i inozemnih suvremenih umjetnika multimedijalne prakse, izbornica Hrvatske na venecijanskome bijenalu suvremene […]

1. An-arhé u mišljenju politike i estetike izvan tradicije „političke filozofije“ od Lea Straussa i Hannah Arendt u 20. stoljeću, ali u dodiru s idejama političke emancipacije Josepha Jacotota i Karla Marxa te anarhizma, obilježava teoriju politike kao nesuglasnosti (la mésentente) u spisima Jacquesa Rancièrea. Ono što je ovdje posebno istaknuto odnosi se na mišljenje […]

1. Riječ „život“ rijetko ćemo pronaći u Heideggerovim knjigama i predavanjima, osim kad se kritički usmjerava na redukciju bitka na različite „filozofije života“ od Diltheya do Schelera. Pojam „života“ uzurpirala je biologija kao moderna znanost u smislu produžetka fizike i kemije drugim sredstvima, tako da se povratak dostojanstva življenju života nakon Nietzschea i njegove „vitalističke […]

1. Zašto je romantika toliko čeznula za ponovnim uspostavljanjem cjeline i zaokruženosti bitka s pomoću umjetnosti glazbe? Nije li znakovito da je Wagnerova ideja „umjetničkoga djela budućnosti“ (Kunstwerkes der Zukunft) ona koja teži sjedinjenju muzike, drame i inscenacije djela na pozornici? Očito je da se osobito u njemačkome duhovnome krugu 19. stoljeća pojavilo mišljenje da […]

1. Znamo da se čovjek u svojim povijesno-tjelesnim promjenama od svojeg nastanka usmjeravao sa svojih pet osjetila spram onoga šestoga koji mu prethodi jer ga određuje u bitnome smislu kao „neopskrbljenom životinjom“, kako to tvrdi Nietzsche. Pet su osjetila miris, dodir, okus, sluh i vid. No, što je šesto osjetilo? Uobičajeno je kazati da to […]

1. Studirao sam politologiju na ondašnjem Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu od 1979. do 1982. godine, a magisterij iz filozofije sam obranio 1986. godine na istom fakultetu baveći se projektom slobode u egzistencijalizmu Sartrea u razlici spram Heideggerova bitkovno-povijesnoga mišljenja pod mentorstvom Vanje Sutlića. (v. https://zarkopaic.net/blog-post/projekt-slobode/) Imao sam izvrsne profesore iz filozofije politike: Antu […]

1. Slučaj u suvremenoj filozofiji i umjetnosti, odnosno književnosti otpočinje s dvije ključne figure mišljenja i kazivanja. Prvi je Karl Marx, a drugi Stéphane Mallarmé. Marx će svojom doktorskom disertacijom 1841. godine Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirodeiznijeti stav da je drevna grčka atomistika s Demokritom bila početak materijalizma u ontologiji, ali s izrazito […]

1. Giorgio Agamben objavio je knjigu Bartleby ili o kontingenciji izvorno na talijanskome jeziku 1983. godine, a na hrvatskome je objavljena u izdanju Meandarmedia 2009. godine u Zagrebu u prijevodu Ivana Moleka. Već prvi esej u knjizi naslovljen „Pisar ili o kreaciji“ iznimno je poticajan za raspravu o ontologijskome problemu stvaranja, jer postavlja pitanje o […]

Uvod Prije negoli krenemo u ekstenzivnu analizu Leibnizova mišljenja i u pokušaj razotkrivanja njegove monadologijske metafizike dopustite na početku nekoliko napomena. Ponajprije, još u veljači 1983. godine napisao sam opsežni tekst seminarskoga rada u okviru kolegija Filozofijska i politička antropologija I. kod prof.dr.sc. Branke Brujić u okviru postdiplomskoga studija na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u […]

Gaultier…Once dreamt of creating the collection to end of all collections. …A gender crossing, religion marrying, race defying, border erasing hodgepodge from which men and women could be free to choose.“ Visionaire’s fashion, 2000. „Ne prodajem samo odjeću. Ja nudim svijetu filozofiju života.“ Ralph Lauren, 1998. „Budućnost mode? Nema budućnosti. Moda nije u trendu. Sve […]

1. Milan Galović u suvremenoj hrvatskoj filozofiji ima iznimno mjesto. Njegovo opsežno djelo nije nažalost bilo dostojno vrednovano u okvirima društveno-humanističkih znanosti u nas. Valja to kazati stoga što se veličina mišljenja ne može nikad zasnivati u trijumfalnim medijskim istupima, a još manje u svjetonazornim političko-ideologijskim razračunavanjima, svođenjem na puku aktualnost onog što od samoga […]

1. Tko želi razumjeti „silaznu putanju“ zapadnjačke metafizike koja otpočinje uistinu s majstorima-misliocima „mračnoga 19. stoljeća“ kao što su Nietzsche, Marx i Kierkegaard, taj se mora zaputiti sve do izvora ove duhovno-povijesne nelagode s kojom se susrećemo još i danas. Sjetimo se, naime, kako je za svu trojicu navedenih „anti-filozofa“ simbol veličine i promašaja metafizike […]

1. Naslov ovog priloga je preuzet izraz na kraju „Bilješke“ Branka Despota uz njegov prijevod Finkove studije o Nietzscheu koju smatra uz Heideggerova djela o Nietzscheu iz 1961. godine, a riječ je o predavanjima iz 1936., te Jaspersovu monografiju Nietzsche: Einführung in das Verständnis seines Philosphierens iz 1936. godine, „najznačajnijim pokušajem koji se nastoje približiti […]

Ili posthistorija ili građanski rat! Carl Schmitt Sažetak: Autor u članku nastoji obrazložiti temeljnu postavku o Europi na ishodu ideje moderne suverenosti naroda kao prijelazu iz paradigme konstitutivne u destitutivnu moć. To istodobno pretpostavlja filozofijsko-političko razumijevanje razloga zašto se Europska Unija nalazi nužno u trajnoj krizi vlastita djelovanja. Budući da nemogućnost konstrukcije „političkoga naroda“ (demos) […]

1. Knjiga suvremenog američkoga teoretičara filma, kulturologa i mediologa Jonathana Bellera THE CINEMATIC MODE OF PRODUCTION: Attention Economy and the Society of the Spectacle u hrvatskom prijevodu Snježana Hasnaša predstavlja nesumnjivo iznimno značajan prilog kritičke recepcije temeljnog djela mediologije danas te diskusiji o suvremenom svijetu medijske konstrukcije stvarnosti i društvenim mrežama globalnoga kapitalizma. Bellerova je […]

1. Knjiga prof. dr. sc. Marijana Krivaka, autora niza intrigantnih naslova iz područja filozofije i onoga što bi sam nazvao filmozofijom, naslovljena SUVREMENOST: Postmoderno stanje filozofije, kulture i filma višestruko je značajna, teorijski fundirana i s obzirom na kvalitetnu znanstveno-teorijsku i filozofijsku relevantnost autora, koji se potvrdio istraživačkim knjigama o postmoderni, biopolitici i drugim fundamentalnim […]

1. Knjiga Miodraga Kalčića-„Kine“, esejista i publicista, suverenog poznavatelja teorije znanosti i suvremenih kretanja u teorijskoj fizici, filozofiji, kozmologiji i ,mnogim drugim interdisciplinarnim područjima znanstvene produkcije u 21. stoljeću naslovljena je  PULA U ZNANOSTI, „ZNANOST U PULI“. Kalčić nedvojbeno ima reputaciju jednoga među najboljim i nadasve kritički usmjerenim poznavateljima pulske prošlosti kao i povijesti Istre, […]

„Na križnom putu melankoličara alegorije su postaje.“ WB, Zentralpark 1. Tragika, apokalipsa i utopija Ni jedna epoha prije razdoblja modernosti nije poznavala osjećaj duboke podvojenosti između onog prošloga i onoga nadolazećega. Kad je Nietzsche otvorio raspravu o tragičkome razdoblju Grka, već je iz Schopenhauerove kvijetističke etike svijet bio sveden na volju za opažajem, na čisti […]

1. Davor Rodin Prijeđeni putevi, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2016, str. 221.  U okviru naše filozofijsko-politologijske rasprave o obratu paradigmi mišljenja političkoga i politike, emeritusu na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Davoru Rodinu nesumnjivo pripada posebno istaknuto mjesto. Pritom se njegova zaokupljenost u kasnome razdoblju bavljenja filozofijom politike, političkom teorijom i teorijom […]

1. Neoliberalizam i kraj društva Zašto su sve akcije otpora protiv neoliberalnoga globalnoga kapitalizma od kraja 20. stoljeća do danas osuđene na neuspjeh? Sindikalni prosvjedi radnika protiv privatizacije javnoga sektora tradicionalno shvaćene socijalne države, studentski pokreti protiv komercijalizacije visokoga obrazovanja u Europi, politički zahtjevi autonomnih pokreta u civilnome društvu protiv zaposjedanja i otimanja javnih urbanih […]

1. Sljedeći korak bit će prijeći u stanje mirovanja. Ništa se više neće promijeniti. Činiti novo znači oponašati majmune. Okružit ćemo se zaposjednutim otocima s kojih se bijeg čini uzaludnim. Neće ih biti dovoljno za nove kolonije praznoglavih osvajača. Ispovijesti i traume bližnjih postat će gore od ove raskošne praznine bez očekivane katarze. 2. Putovat […]

1. Zapisano je da će ovo trajati nesnosno dugo. Svi će mahnito tražiti priznanje da su nešto više od paukova plaza po mračnim stubištima. Naborano čelo Samuela Becketta pred zidom i prikaza Bustera Keatona u filmu koji ništa ne govori suvremenicima pomame za realnim, preostaju tek znakovima iscrpljenosti govora. Nikakav trag, tek dokumenti umnoženih slika… […]

1. Mračno stoljeće otpočelo je tek s otkrićem unutarnjih iskustava – premještanjem vatre s Neba na Zemlju. Trebalo je samo otvoriti prostore. Sve poslije zbivalo se u ubrzanjima. Lebdeće cigare ponad oceana. Gradnja uzvišenih tornjeva zbog potrebe oponašanja gotike bez sablasnih praznina. 2. Okrvavljene ruke propalih carstava. Ljeta prepuštena doživljaju da je tijelo besmrtno, ne […]

1. Izaberi svoje vrijeme kao što crne naočale izabiru duplje nordijskoga božanstva… Neka to bude novi srednji vijek. Potom upiši riječ sablast u pretraživač. Pojavit će se na horizontu obloglavi kosturi, lomače, zaređeni šarlatani, sumorne pjesme o paklu i križarskim pohodima, lutanja zidinima i šumom, zalazak dana, pokora i masovno idolopoklonstvo zakonu krvi i tla. […]

1. Ovidije je morao doći na kraj svijeta da bi vidio crne galebove. Laž, obmane i trijumfi urezani su u kamene blokove na reljefima s kojih se cijedi borova smola. Treba još vidjeti zalazak sunca nad vulkanskim padinama. Treba još hodočastiti plažama prepunim ubodnih igala, zmijolikih tijela u sladostrašću i ostataka neprobavljene hrane. 2. Ekstazu […]

1. Ima li „još“ bitka? Ima li još „Ničega“? Ima li još „vremena“? Potrebno je ponajprije u ovome razmatranju jasno razgraničiti tzv. pojmove metafizike i kibernetike koja nije tek neka tzv. post-metafizika u smislu nekog prijelaza i onog što u ontologijsko-temporalnome smislu dolazi „poslije“ nečeg kao što je to sinonim za povijest zapadnjačkoga mišljenja kojemu […]

1. Knjiga renomiranoga profesora na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Krešimira Petkovića, Istina kao kušnja: Foucault, politička znanost, politička etika, unatoč tome što nije po formi monografija o golemom djelu filozofa, sociologa, povjesničara ideja, te nedvojbeno najznačajnijeg mislioca biopolitike, političkoga i politike na ishodu 20. stoljeća, pripada skupini djela koje karakterizira vrhunsko poznavanje čitavog […]

1. Željko Senković, ugledni profesor filozofije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta J. J.Strossmayer u Osijeku, autor mnoštva knjiga iz grčke i suvremene filozofije, autor je zbirke tekstova naslovljenih provokativno BOG U GRANICAMA UZALUDNOSTI. Kroz dva poglavlja koja broje 25 kraćih tekstova uz Uvodnu riječ autor je sebi postavio u zadaću da promisli, protumači i prokomentira različite […]

1. Leibnizovo pitanje: Nužnost metafizike? Pitanje o razlozima ili temeljima bitka kako se postavilo u iskonu grčke metafizike nikad nije posve postalo zastarjelim. Ono se u svojoj blaženoj jednostavnosti očuvalo u svim preobrazbama do suvremenih kozmologijskih promišljanja teorijske fizike koja nastoji pronaći tzv. Božju česticu kao mikro-supstanciju svekolikoga bitka. Gotovo da bi se moglo ustvrditi […]

1. Svijet kao koncept i promjena vremena Kad se iznova postavlja pitanje može li i mora li filozofija u svojem aktualnome reduciranju na teoriju mijenjati svijet, brzopleto se poseže za odgovorom. Potvrdan je odgovor navodno bît Marxove povijesne dijalektike. Negativan odgovor je, dakako, nešto navodno samorazumljivo pripadno Heideggerovom bitkovno-povijesnome mišljenju. Ako se pak aktualna nelagoda […]

1.           Kako je nastala religija, to nas svakako zanima, ali stvar je uvijek obavijena velom mistike i događaja zajedništva koji predstavlja izlazak iz prirodne običajnosti i ulazak u društvenu formu organizirana politeizma s kojim otpočinje povijest na Zapadu. Jer Zeus jest vrhovni bog, ali bez mnoštva drugih boginja i bogova ne može vladati sam […]

1.           U razgovoru s Paulom Viriliom objavljenim u 30. broju Europskoga glasnika za 2025. godinu, koji uskoro izlazi (v. Paul Virilio, „Administracija straha“, str. 521, s francuskoga preveo Marko Gregorić), nalazi se i ova iznimno provokativna i nadasve nadahnjujuća misao za moje današnje predavanje. Evo, uvjerite se sami. „Na početku dvadesetog stoljeća veze između […]

1. Ovako otpočinje Adornova iznimno poticajna rasprava naslovljena „Muzika, jezik i njihov odnos u suvremenome skladanju“ iz 1956/1957. godine: „Muzika je nalik jeziku. Izrazi poput glazbenoga idioma, glazbenog tona, nisu metafore. Ali muzika nije jezik. Njezina sličnost jeziku upućuje na put prema unutra, ali i prema vani. Tko muziku shvaća doslovno kao jezik, taj je […]

1. Uz Hannah Arendt u suvremenoj je filozofiji o ljubavi uistinu nadahnjujuće pisao još i Ortega y Gasset. No, dok je za Arendt pitanje ljubavi u svoja dva načina pojavljivanja (eros i caritas) mjerodavni svjedok mišljenja u zapadnjačkoj metafizici bio sv. Aurelije Augustin, za španjolskoga je vodećeg mislioca u 20. stoljeću ljubav bila odlučujući moment […]

https://dijalog.anubih.ba/index.php/dijalog/article/view/45 In the eighteenth century it was often convenient to regard man as a clockwork automaton. In the nineteenth century, with Newtonian physics pretty well assimilated and a lot of work in thermodynamics going on, man was looked on as a heat engine, about 40 per cent efficient. Now in the twentieth century, with nuclear […]

1. Koliko Tahitija postoji uistinu? Jedan, dva ili tri? Ako je odgovor samo jedan, onda smo ogolili smisao življenja samo na tzv. golu stvarnost i vjerujemo u bezobzirne okvire realizma izvan kojeg nam je svaka druga zbilja uvijek i jedino fantazija, izmišljotina i iluzija. No, ako je odgovor da postoji i drugi Tahiti od onog […]

1. Ovo je napisao Emil Cioran kad je napunio 22 godine, 8. travnja 1933. godine, one godine u kojoj je Europa pala na koljena pred nadolazećim nacizmom jednog ludoga austrijskog kaplara koji je umislio da je genijalni arhitekt i slikar. „Život je privilegija mediokriteta.“ Postoje ljudi čiji život je toliko originalan u svojem prolomu mržnje, […]

U mojoj nedavno objavljenoj knjizi Čemu glazba? (Litteris, Zagreb, 2025.) u „Proslovu“ nalazi se i ovo pitanje. „Zašto je umjetnost posljednja alternativa dosadi i ispražnjenosti života u doba videocentrizma tehnosfere kojeg odlično ironijski prikazuje jedan aforizam Franza Werfela: što više praznine, to više brzine? Prije no što u zaključku odgovorim, potrebno je kazati sljedeće. Tehnosfera […]

Uvod           Da bismo uopće mogli postaviti pitanje iz podnaslova ovog razmatranja ─ o kraju humanistike i mogućnostima obrata? ─ nužno je barem okvirno otvoriti problem odnosa između sveučilišta i tehnosfere. Okvir je horizont unutar kojeg se pitanje i problem međusobno uspostavljaju kao način promišljanja samoga okvira. U povijesno-epohalnome hodu zapadnjačke metafizike taj se okvir […]

https://dijalog.anubih.ba/index.php/dijalog/article/view/63/65 Sažetak Autor pokazuje kako Hannah Arendt u svojoj disertaciji o pojmu ljubavi u sv. Augustina iz 1929. godine ne izvodi nikakvu sekularnu političku teologiju, već ponajprije nastoji dokazati zašto je upravo augustinski pojam ljubavi onaj s kojim ne samo modernost, već i naša traumatska suvremenost nakon iskustva Holokausta i raspada svega povijesno-epohalno smislenoga, postaje […]

Uvod Rani je Hegel još u doba Sustava običajnosti (System der Sittlichkeit) iz 1802/1803. godine postulirao zahtjeve apsolutne politike polazeći od onoga što se povijesno-metafizički razvija kao ideja svjetske povijesti. Takva se politika nužno pojavljuje kao „apsolutni zor“, jer se njezina autentičnost izvodi iz jedinstva božanske supstancije i realno opstojećega subjekta. ( G.W.F. Hegel, System […]

1. Istinsku analizu misterija i veličajnosti američke demokracije u njezinoj djevičanskoj fazi rane modernosti dao je jedan francuski aristokrat, autor sjajnih putopisa i remek-djela političke teorije O demokraciji u Americi. U romanu Thomasa Manna Doktor Faustus na jednom mjestu čitamo i ove rečenice koje imaju svojevrsnu moć proročanstva: „Alexis de Tocqueville je rekao da su […]

1.           Ovo je prijevod Heideggerova kratkog nacrta teksta koji ćemo u nastavku pokušati protumačiti. Nalazi se u 75. svesku njegovih Sabranih djela, izd. V. Klostermann iz Frankfurta na Majni, 2000., koji obuhvaća dva dijela: 1) Uz Hölderlina i 2) Putovanja Grčkom. Zapravo, treći dio ovog sveska sadrži različite vrlo kratke nacrte i bilješke i […]

1. Dragi moji „supercivilizirani“ slušatelji ove oniričko-egzistencijalne Academie virtualis, danas ćemo zajednički pokušati promisliti možda i temeljni „fenomen“ naše suvremenosti u doba tehnosfere kojim su se bavili na „ontologijski“ način i Martin Heidegger i Günther Anders, i Jan Patočka i Constantin Noica. To je pitanje koje sve muči i čini se da nitko ne nudi […]

Uvod Među misliocima koji su odredili drugu polovinu 20. stoljeća najveći utjecaj na suvremenu arhitekturu uz Jacquesa Derridu svakako ima Gilles Deleuze. Iako je pitanje prostora i gradnje u njegovim djelima stalna preokupacija još od Logike smisla (Logique de sens) iz 1969. godine, a vrhunac dosiže u djelu napisanom s Felixom Guattarijem Tisuću platoa: Kapitalizam […]

1.           Rekao sam već da u svojoj knjizi Čemu glazba? (Litteris, Zagreb, 2025.) nisam o Sergeju Rahmanjinovu gotovo napisao ni retka, a istinski „obožavam“ neke njegove simfonije i klavirske koncerte. Isto vrijedi i za temeljnoga strukturalističkoga teoretičara književnosti, mode, kulture uopće, Rolanda Barthesa. Ovu moju krajnju „sablazan“, koju mogu opravdati samo time što mi […]

1. Aktualnost Sartrea? Filozof kao intelektualac? Je li to uopće moguće, realno i nužno? Odnos filozofije i intelektualca kao društvenog kritičara u okružju liberalnih demokracija XX. stoljeća nije jednoznačan. Filozofi nisu nužno i intelektualci. Ako je minimalna sociologijska definicija intelektualca kako je riječ o pojedincu kao dijelu društvene skupine posjednika znanja o procesima društvene, političke […]

1. Na jednom mjestu u tekstu posvećenom iznimnosti mišljenja Martina Heideggera, zacijelo s razlogom naslovljenim helderlinovski, Heidegger: mislilac u oskudnome vremenu, Karl Löwith, jedan od njegovih učenika i pisac knjige Svjetska povijest i događanje spasa izrijekom pokazuje bitnu novost i navlastitost Heideggerove „stvari“ mišljenja: „Nečuveni zahtjev ovog mišljenja jest u tomu što ono postavlja u […]

1. Sve je oko mene kaos, beščašće i ništavilo. Čitava povijest ovog kratkog boravka pod zvijezdama, premda sam, eto, rimski božanski simbol erotske ljubavi i vječne ljepote, svodi se na trenutak u kojem sreća postojanja nadvlada sve muke i tjeskobe, svu prazninu i besmisao trajanja i tog guštera pod mojim nogama i ovog mramora od […]

1. Sigurno se pitate, dragi moji slušatelji ove virtualne Akademije koja nema ni svoj prostor u realnome svijetu vladavine onog što je još grčko-francuski neomarksistički filozof i ekonomist popularan 1960ih godina Cornelius Castoriadis zvao imaginarnom institucijom društva, a vrijeme joj ide na ruku jer je u svojoj virtualnoj aktualizaciji ono koje proizlazi iz vječnosti kao […]

1. Friedrich Hölderlin u Mnemozini pjeva tako da ostavlja najmoćnije pogođene riječi za sudbinu jezika uopće u doba tehničkoga nihilizma svijeta. Uostalom, o tome smo već mnogo puta čitali u mjerodavnim filozofijskim tumačenjima Heideggera i Gadamera. Navedimo samo ove početne stihove: Znamen smo; bez značenja,                  Bez boli smo i jezik Gotovo izgubismo u tuđini. […]

1. U doba dok sam se spremao za ovaj „poziv mišljenja“, a koji drugi nazivaju sveučilišnim životom studenta, „gutao“ sam filozofijske knjige koje su problematizirale gotovo kanonizirani okvir subjektivnosti subjekta. Ispravku za ovaj izraz unio je u svojim knjigama i predavanjima Vanja Sutlić kazavši jednom da je izraz pogrešan i da to proizlazi ne iz […]

1. Od „mjesta“ do „ prostora“ Pitanje o čovjeku u posthumanome stanju zacijelo se može činiti zakašnjelim pozivom na suzdržanost od pomame za „novim“. Pritom se „novo“ ne razumije više iz neizvjesnosti nadolazećega, već iz tehnoznanstvene konstrukcije „umjetnoga života“ (A-life). Sve što se može nazvati „novime“ ne proizlazi iz raskida s kontinuumom vremena i prelaskom […]

1. Pronađite mi nekoga u modernoj poeziji tko je znao pisati o nebu bez zemlje a da to nije možda Friedrich Hölderlin ili Stephen Mallarme? Ne treba se dalje truditi. Mogao bi to još samo biti Fernando Pessoa u 75 svojih heteronima, ali 20. stoljeće u kojem njegova genijalnost nadilazi sve svoje izmaštane i književno […]

1. Sjenovito more pada u svoj bezdan…Križevi iščupani snagom uragana iz gole zemlje i na njima žuti rakovi što mile kroz crvotočine…Sve ovo ne podsjeća na Valéryjevo Groblje pokraj mora koje valja čitati uvijek u trenucima spokojne ravnodušnosti spram izvanjskoga svijeta, kad se svaka riječ oslobađa od muke i trudova svojih uskih značenja i hrli […]

1. Knjižica francuskoga filozofa i muzikologa Vladimira Jankélévitcha naslovljena Nokturno iz 1942. godine jedna je od najljepše napisanih djela o modernoj klasičnoj glazbi uopće. U svojoj knjizi Čemu glazba? Od umjetničke religije do cjelovitoga djela i dalje (Litteris, Zagreb, 2025.) pokazao sam koliko je njegov pristup francuskoj dekadenciji i to navlastito u glazbenim ostvarenjima Debussuya, […]

1. Suvremena kozmologija i filozofijska ontologija počivaju na temeljnim pojmovima dinamičkoga shvaćanja svijeta po kojem sve ima svoje podrijetlo u onome što je još 1929. godine Alfred N. Whitehead u djelu Proces i realnost odredio kao svezu događaja i kontingencije kao kraljevstva potencijalnosti u kojem i Bog kao estetski stvaratelj svjetova sudjeluje u uzbudljivome procesu […]

Uvod Kada otpočinje mišljenje? Dva su moguća pristupa tom pitanju. Jedno, tradicionalno metafizičko, reći će da je početak odluka Boga da čovjeku omogući uvid u tajni plan stvaranja. Mišljenje, prema tome, nije tek dar koje je čovjek primio bez uzvrata. Ponajprije je to početak njegove mogućnosti ozbiljenja slobode u svijetu. U ovom se odgovoru skriva […]

1. Pustinju sam vidio samo jednom, a i ta koju sam promatrao iza prozora jurećeg automobila prostranstvima američkoga Zapada nije bila ona prava, autentična, afrička koja ostavlja među dinama tragove propasti drevnih gradova i civilizacija poput grada-oaze nazvanog Timbuktu, već ona tzv. slana poznata iz turističkih vodiča i holivudskih filmova o mafiji. Slušao sam u […]

1. Kad više nigdje nema mjesta za savršeni bijeg od ovoga života, jer posvuda je isto, i vlada ravnodušnost i zlo pušteno iz bezdana nekog potonuloga stoljeća u slomljenom venecijanskome zrcalu, kad se sluti skori dolazak savršenoga stroja za proizvodnju ništavila, a površine su glatke kao čelik i iza njih nema više razloga za tajnu, […]

1. Dragi moji slušatelji, tako Vas od početka ovih virtualnih predavanja nazivam jer pojam „profesora“ i „učenika“ nakon uspostavljanja autopoiesisa kao biti tehnosfere više nema nikakva smisla, dopustite da danas zajednički pokušamo promisliti što znači pojam simulakruma koji koriste tzv. postmoderni filozofi francuske suvremene filozofije, a očito je da je posrijedi jedan od fundamentalnih pojmova […]

1. Na prostranstvima bespuća i u duši gubitnika…sve proizlazi iz jedne od najboljih autorskih izvedbi druge polovine 20. stoljeća u obliku „ploče“/CD-a iz 1982. godine onog koji će nakon Boba Dylana obilježiti popularnu glazbu i masovnu kulturu svoje Amerike i onog što nazivamo svijetom u njegovoj planetarnoj globalnosti. Kad sam prvi put slušao tu melankolično-suicidalnu […]