1. Koliko dugo mi je samo trebalo da se osmjelim napisati ovaj esej o veličanstvenome eseju francuske akademkinje, genijalne spisateljice koja će zauvijek ostati u pamćenju nas fanatika čitanja lijepe književnosti jer je oživjela rimskoga cara Hadrijana, uspostavila korelacije između srednjovjekovlja i suvremenosti kroz svezu imperija i kuge, uz čitav niz vrhunskih romana, knjiga eseja […]

1. Pristup velikome pjesništvu u „mojem slučaju“ kao što je ono najuzvišenije moguće u slučaju Fernanda Pessoe u 20. stoljeću uvijek nadilazi sve što je o njemu napisano i izrečeno iz jednostavnog razloga što je pristup uvijek i odstup, kao što je svaka zgoda nadolazećega u vremenu svagda i odgoda onog što će možda, ne […]

1. Što smo sve udaljeniji od iskona ili začetnih vremena civilizacije kao nastanka jezika, knjige i arhitektonskih zdanja veličajnih palača i grobnica, to nas sve više i više arheologijska forenzika na temelju svevideće AI i kopačko-istraživačkih ruku istraživača staroga Egipta, Grčke i Rima podaruje čudesnim otkrićima usuprot onome što je dosad bilo gotovo ozakonjeno kao […]

1. U ciklusu filmova posvećenih velikome poljskome redatelju Andrzeju Wajdi, koji gledam svaki petak kasno navečer na HTV 3,  čekam nestrpljivo jedan od možda i najznačajnijih suvremenih filmskih pristupa problemu analogije između istinske sudbine Isusa Krista izvan svih kasnijih teologijsko-biblijskih redukcija na nužnost korelacije između „raspeća“ i „uskrsnuća“, patnje, smrti i ponovnoga rođenja s današnjicom […]

1. Što tvori ideju svjetske povijesti od njezina začetka u Grka, Rimljana, srednjovjekovnoga kršćanstva do novovjekovne, moderne i suvremene realizacije u zbiljskome svijetu interakcije prirode i onog što pripada ljudskome u njegovoj navlastitosti? Ako kažemo da je svjetska povijest realizacija zapadnjačke metafizike od Heraklita do Hegela, onda je samorazumljivo da je posrijedi istovjetnost Zapada i […]

2. Filozofija i politika bez zajednice: Rad i društvo Vidjeli smo već da Vanja Sutlić nastoji po svaku cijelu izbjeći najveću opasnost povijesnoga mišljenja: da se, naime, njezina toponomija i njezini „zakoni“ dobiju u analogiji s poviješću filozofije kao metafizike. Ako je „bit“ metafizike u tome da ovjekovječuje ono što je konačno i povijesno, pa […]

1. Pristup kao pitanje: Mišljenje, događaj i povijesni sklop Pristup singularnome mišljenju „na“ povijest može biti dvojak: (1) da ga slijedi u stopu i time iskaže odanost filologijsko-interpretativnome zalogu komentara onoga što se u mišljenju pokazuje iznova problemom i pitanjem; (2) da se na njegovim tragovima pokušavaju otčitati znakovi koji unutar toponomije tog mišljenja otvaraju […]

1. Enzo Traverso je povjesničar moderne i suvremene Europe. Njegova istraživanja usmjerena su na intelektualnu povijest i političke ideje dvadesetoga stoljeća. Rat, fašizam, genocid, revolucija i kolektivno sjećanje glavne su teme njegovih brojnih knjiga. Rođen je 1957. godine u Italiji, studirao je povijest na Sveučilištu u Genovi i doktorirao na Ecole des Hautes Etudes en […]

1. Filozofijski uvid u bit povijesti zapadnjačke metafizike najobuhvatnije je podario Martin Heidegger u svojim djelima (predavanjima, raspravama i studijama). U tom je uvidu umjetnost već od sredine 1930ih godina imala gotovo povlašteno mjesto, navlastito pjesništvo i slikarstvo (riječ i slika). Razlog je naravno u tome što se ono što se događa sa sudbinom mišljenja […]

1. Suvremena je kozmologija uistinu postala gotovo u cijelosti znanstvena kao spoj tehnoznanosti i teorijske fizike. Ono što je još Alfred N. Whitehead nastojao razlikovati da bi podario mogućnost metafizici da bude i nadalje mjerodavna u raspravama o tome je li svemir nastao Velikim praskom ili je na navlastit način određen „vječnošću“ s drukčijim pojmom […]

3. Filozofija kao metaznanstveni pojam Što onda s filozofijom koja prelazi granice metafizike i ne može nikad postati znanošću u liku matematike i fizike? Nema dvojbe da je njezina „zadaća mišljenja“ izvan filozofije. Već je o tome govorio kibernetički filozof Max Bense. On je bit filozofije odredio „metaznanstvenim pojmom“ ili „nad-pojmom (Obergriffs) određenih teorija koje […]

Uvod Filozofija,koja bi se još nametala kao totalna, kao sustav, bila bi sustav ludila.“ Th. W. Adorno, Čemu još filozofija 1. Filozofija bez utemeljenja Zar nisu sva područja očitovanja ljudskoga duhovnoga bitka samorazumljivo „pozitivna“ u vlastitome utemeljenju i razvitku jezika s kojim nastoje dohvatiti složenost zbiljskoga svijeta i kad ga posve promašuju ili, pak, uspostavljaju […]

1. Uvijek je dvoje: prvi i drugi, oni koji utemeljuju i oni koji nasljeđuju, Platon i Aristotel, Proust i Joyce, Heidegger i Wittgenstein… Tako je isto i u teoriji medija i komunikologije koje nisu drugo negoli nasljednice realizacije filozofije u kibernetici. I baš zato što je to tako očigledno, mnogi današnji apologeti novih medija ne […]

Uvod Poznata nam je ona izreka koja se pripisuje švicarskome misliocu Denisu de Rougemontu, autoru znamenite knjige Ljubav i Zapad, kako je najveća podvala i pobjeda Đavola u tome što je svijet uvjerio u svoje nepostojanje. U svim književnim djelima europskoga srednjovjekovlja i kasnije, a ključno je pritom ono Goethea naslovljeno Faust, ono dijaboličko se […]

1. Prije negoli se upustim u razmatranje je li metafora još uvijek u doba tehnosfere mjerodavna i vladajuća „figura mišljenja“ kad je i ona postmoderna zaokupljenost alegorijom svoje odvrtjela u nepovrat, dopustite mi da se prisjetimo zajednički dva slučaja u filozofiji i književnosti 20. stoljeća. Oba su naprosto nesvodivi „dvojnici“ u nastojanju da jezik oslobode […]

3. Transidividuacija bića Simondon je prije McLuhana otvorio problem tvorbe medijske i komunikacijske teorije. Budući da je shvatio „bit“ informacije izvan informatičkoga „kanona“ Shannon/Veawerova linearnoga sklopa protoka informacija od pošiljatelja (sender) do primatelja ili korisnika (receiver), bilo je samo pitanje vremena kada će kibernetika otpočeti s provedbom „drugoga poretka“ svoje izvedbe tako što će čitava […]

1. Transdukcija bitka Francuski filozof Gilbert Simondon uz Heideggera i Günthera ima zacijelo najistaknutije mjesto kad je riječ o promišljanju tehnike u 20. stoljeću. Usto, pojmove koje je razvio u dijalogu s američkom kibernetičkom tradicijom, spekulativnim nasljeđem novovjekovnoga racionalizma i materijalizma od Spinoze do Bergsona, te osebujnim rastemeljenjem metafizike kao hilomorfizma Platona i Aristotela, a […]

Knjiga razgovora O budućnosti mišljenja drugi je moj naslov objavljen u pdf-formatu na ovoj web stranici: https://zarkopaic.net/. Prvi je prije nekoliko godina pod nazivom Transverzale: Ili o tehnosferi kao mišljenju (https://zarkopaic.net/wp-content/uploads/2024/06/Zarko-Paic-TRANSVERZALE-ILI-O-TEHNOSFERI-KAO-MISLJENJU-FINAL.pdf) u 100 paragrafa nastojao objasniti sve bitne postavke uvođenja temeljnoga pojma filozofijskih istraživanja suvremenosti kao što je to tehnosfera izloženih u petoknjižju istoimenog naslova […]

U suvremenoj ontologiji tehnosfere koju sam razvio svojim filozofijskim istraživanjima pitanje je tzv. ljudskoga identiteta otvoreno ne iz autonomne logike tzv. čovjeka i njegova fantazmatskoga svijeta vladavine nad drugim bićima u formi apsolutnoga subjekta, već iz heteronomije onog što mu prethodi i onoga što ga nadilazi ꟷ životinje i stroja. U radovima Dalibora Martinisa sve […]

6. Heideggerov pojam kibernetike Još jednom se vratimo Heideggerovome shvaćanju kibernetike. Poznato je da se pojam informacije ne svodi na materiju i energiju. Wienerov je stav o tome jednoznačan. S jedne se strane radi o neizbježnoj propasti svemira u budućnosti kada će nastupiti entropija. A s druge, pak, strane napredak i razvitak samohodnih sustava upravljanja […]

4. Hod, prohod i ishod metafizike Ako „čovjek“ dolazi u pitanje sa svom svojom antropomorfnom strukturom egzistencijalnoga nabačaja mogućnosti, tada se doba vladavine tehno-znanosti, koje Heidegger često naziva i „atomskim dobom“ i „informacijskim dobom“, mora razumjeti iz unutarnjega hoda, prohoda i ishoda metafizike. Nije stoga riječ o nečemu što bi imalo za svoj razlog opstojnosti […]

1. Informacija kao transformacija U razmatranju znanstveno-tehničkoga pojma informacije postoji podosta poteškoća u odredbi tog pojma. Jedno je filozofijsko razumijevanje, a drugo ono koje se rasprostire u suvremenim znanostima. Pritom se način definiranja pojma u biologiji razlikuje od onoga u fizici, a navlastitost je ovog presudnoga pojma tehničkoga svijeta, kako je to istaknuo Norbert Wiener, […]

1. U novome mišljenju tehnosfere nemoguće je uspostaviti granice između „normalnosti“ i onoga što je s onu stranu. Tijelo se, doduše, „rastjelovljuje“. Ali samo zato da bi se na drukčiji način moglo „uklopiti-ugraditi“ kao nadomjesni program s 3D printerom koji po želji „reproducira“ hibridne organe potrebne za autonomno djelovanje u tehničkoj okolini. Otuda treba razlikovati […]

1. Autopoiesis Tehnički svijet ne funkcionira tek autopietički poput svih drugih živih sustava. Štoviše, njegov je način „bitka“ u logici tehnosfere takav da omogućuje prijenos informacija i materijaliziranje energije u „beskonačnoj brzini“ (vitesse infinie) objekta koji se kreće apsolutnim prostorom-vremenom. Ako strojevi mutiraju u hibride između „umjetne inteligencije“ (A-intelligence) i „umjetne intuicije“ (A-intuition) mijenja se […]

1. Izraz u naslovu ovog posta na blogu koji se zove Kaos rabi američka teoretičarka posthumanizma N. Katherine Hayles u Uvodu svoje izvrsne knjige Chaos Bound: Orderly Disorder in Contemporary Literature and Science (Cornell University Press, Ithaca-London, 1990). Autorica pritom detaljno istražuje kako se pojam “kaosa” transformirao iz pukoga “nereda” u model visoke kompleksnosti i […]

1. Interaktivnost Što je uistinu interaktivnost (interactivity)? Iz matematičke teorije komunikacije Claudea Shannona nastala je mogućnost primjene informatičkih sustava u razvitku komunikacijske tehnologije. Bilo je to moguće zahvaljujući tome što je uspostavljen drugi poredak kibernetike. On se zasniva na trostrukome shvaćanju informacije sa stajališta značenja poruke: (1) kodiranja poruke; (2) dekodiranja poruke i (3) izjednačenja […]

1. Kognitivne matrice: Jezik i slika Jezik iskazuje bit epohe. Kazivanjem se, pak, vrijeme zgušnjava u snopovima značenja. U govoru se i pismu prepoznaje osjećanje i doživljaj vremena. Ali ne samo to. Još se više mišljenje vremena usmjerava na ono što je za filozofiju i umjetnost, povijesne znanosti i antropologiju nužno razdvojeno: prošlost-sadašnjost-budućnost. Razlika između […]

1. Od stroja vječnosti do strojeva vremena: Einsteinova aporija Albert Einstein izrekao je 1955. godine nešto zagonetno i jednostavno. Za razumijevanje nadolazećega razdoblja vladavine tehničkoga svijeta u svim područjima njegove protežnosti – društva, politike, kulture, ekonomije, psihologije, znanosti – kao da se obistinjuje ta postavka. Štoviše, ona postaje uvjet mogućnosti daljnjeg bavljenja tehnologiziranjem života. Razlog […]

1. U nedavnom osvrtu na knjigu Petera Sloterdijka Prividna smrt u mišljenju naveo sam iz te knjige jedan meni naprosto briljantan ulomak mislioca kojemu valja u zasluge dati ono neoborivo: da je posrijedi lucidnost eksperimentalnoga mišljenja i vrhunac stilskoga umijeća u filozofiji. Njegovi su neologizmi i stvaralačke akrobacije s novim pojmovnim sklopovima katkad ravne onome […]

1.           Što još može filozofija u svojem izvornome smislu koji nadilazi teologiju i znanost, a istodobno je uvjetovana kao i umjetnost onim bestemeljnim i čudovišno otvorenim u mogućnostima koje nikad ne mogu prijeći prag zbiljske nužnosti bez ekscentričnoga događaja kao što je to žrtvovanje vlastita života nekom ludome cilju spasonosnoga u nadolazećoj budućnosti? Ponajprije, […]

1. Jučer sam poslao Borisu Juriniću sažetke moje knjige Čemu glazba? Od umjetničke religije do cjelovitoga djela i dalje (Litteris, Zagreb, 2025.). Sažeci pripadaju AI ili ChatGPT-u Googlea. Gotovo sve što je napisano, složili smo se, na najvišoj je razini refleksije i tumačenja mojih postavki o tzv. ontologiji glazbe. Nije potrebno doista da se netko […]

1. Tko misli i kako se misli drukčije? Pokušajmo sada obrazložiti temeljnu postavku da je informacija „bit“ kibernetičkoga obrata u suvremenom mišljenju s obzirom na mogućnost nastanka nove svijesti. Naravno, govor o strojevima kao mislećim objektima bio bi nepotpun bez analize problema kognitivnosti sâmoga stroja. Pitanje se može postaviti na sljedeći način: može li stroj […]

1. „Treći stroj“: Norbert Wiener i Gotthard Günther Odakle „ono“ dolazi i kamo „to“ ide? Neotklonjivo pitanje metafizičkoga mišljenja proizlazi iz misterija svijeta. U njemu se krije tajna „crne kutije“ biti bitka kao događaja i njegova smisla, kako je to nastojala kazivati zapadnjačka filozofija od predsokratovaca do Heideggera i dalje. Ako „ono“ što odnekuda dolazi […]

1. Načela i pojmovi genealogije Dvije temeljne riječi zapadnjačkoga razumijevanja povijesti za Heideggera označavaju dijagnozu njezine apokaliptičke sudbine: metafizika i nihilizam. Sve se u tim riječima razotkriva. Zapad nije tek suprotnost Istoku, već u sebi sabire znanje i mudrost, sustav i metodu odvijanja onog što proizlazi iz bezdana i čistine bitka samoga. Odnos između metafizike […]

1. Uvod u besmrtnost: Borgesova parabola Besmrtnik Jorge Luis Borges u pripovijesti Besmrtnik iz zbirke Aleph objavljene 1949. godine govori o želji čovjeka za dosezanjem vječnosti. Pripovijest je parabola o tragatelju za Gradom Besmrtnika s one strane rijeke Ganges. Kao u svim Borgesovim književnim djelima riječ je o „kristalima vremena“. Mit sabran u tekstovima svih […]

1. Kulturkampf kao izvanredno stanje Naše doba rezultat je čudovišne povijesno-logičke aporije. Ono nema jednoznačno određenje ni u pojmovnome niti u govoru fenomena jer je sprega vladavine tehnosfere i obnove svega što se već dogodilo u zlatno doba modernosti, ali tek sada postaje realizacija njegovih ambivalentnih potencijala i to kao pseudo-sinteza. (Izraz potječe od Vanje […]

Uvod Vladimir Jankélévitch, francuski filozof, muzikolog, pijanist, esejist, profesor i pripadnik Pokreta otpora za vrijeme II. svjetskog rata i nacističke okupacije Francuske rodio se 31. kolovoza 1903. godine u Bourgesu. Roditelji su mu bili naturalizirani ruski Židovi iz Odesse. Otac Samuel prvi je prevodio Freuda na francuski jezik. Obrazovao se u licejima u Bourgesu i […]

1. Knjiga Petera Sloterdijka Prividna smrt u mišljenju: O filozofiji i znanosti kao vježbi razvija postavku poznatu iz njegova iznimno čitanog i cijenjenog djela Svoj život promijeniti moraš. Tamo je, naime, otvorio problem o mogućnosti mišljenja u doba antropotehničke nužnosti stvaranja onoga što nadilazi čovjeka u tradicionalnom metafizičkom razumijevanju. Stoga se znanost u ovoj knjizi, […]

1. O demonu konstrukcije i praznim označiteljima demokracije Što je to ─ „narod“? Od početka grčke filozofije i nastanka političkoga mišljenja problem je bio u tome što su za ovaj pojam postojala tri sinonima. Oni su međusobno stajali u odnosu uključenosti-isključenosti. To su etnos, demos i laos. U prvome je riječ o korijenima zajedničkoga bitka […]

1. Da li će 21. vijek biti vijek fundamentalizama? Postavka da živimo u doba kraja ideologija i sama je ideologijska. S jedne strane, radi se o kraju velikih ideologija moderne. One su koncem 20. stoljeća iscrpile svoje mogućnosti. Prije svega to se odnosi samo na totalitarni poredak realnoga socijalizma s njegovom legitimacijskom moći u ideologijsko-političkome […]

Uvod: zaokret spram tijela (corporal turn) Zašto se već od kraja 80-ih godina 20. stoljeća neprestano govori o praznini, komunikaciji, vizualnosti i tijelu? Jesu li to samo metafore-pojmovi kad se rabe u djelima teoretičara postmoderne i iz nje izvedenih raznolikih kulturalnih teorija? Očito da su praznina i komunikacija, vizualnost i tijelo usko povezani. Ali oni […]

1. Prvi integralni prijevod jednog spisa francuskoga filozofa i sociologa Jeana Baudrillarda na hrvatski uslijedio je s velikim zakašnjenjem. Već je prohujala furija postmoderne, ohladila se «priča« o različitim verzijama «kraja povijesti«, a ni filmovi s temom tehnoloških apokalipsi nakon rušenja Twinsa nisu drugo do pokop svake vrste imaginarne jeze. Pa ipak čitanje filozofski ključne […]

1. Knjiga francuskoga filozofa tehnologije Bernarda Stieglera Od biopolitike do psihomoći. Logika brige I.2., učenika Jacquesa Derride i autora važne trilogije Tehnika i vrijeme, u izdanju Suhrkampa na njemačkome jeziku u drugome izdanju 2015. godine, predstavlja vrlo dobru sintezu njegovih ključnih postavki iz nekoliko knjiga koje pripadaju ciklusu tzv. „logike brige“. Nije to „briga“ o […]

1. Najznačajnija teorija komunikacije kao djelovanja zacijelo je ona Jürgena Habermasa. U opreci s Lyotardovom postmodernom, ali s gotovo istih teorijskih pozicija, analizira se mogućnost svojevrsne nove utopije demokratskoga javnoga (raz)uma u okviru socijalno-kulturne politike liberalne konstrukcije zajednice. Njemačka teorija novih medija s Kittlerom kao teorijskim predvodnikom, kako smo pokazali, svoje postavke o komunikaciji iznijela […]

1. 20. stoljeće bilo je u znaku suprotstavljanja liberalne demokracije i totalitarnih političkih poredaka u svijetu. Tzv. Hladni rat ideologijski se vodio, Hayekovim riječima, između ideja ‘slobode’ i ‘ropstva’. Naravno, ovaj maniheizam je konstrukcija za potrebe jedne linearne dijalektike povijesti kakva je, uostalom, bila ona koju je izveo Fukuyama 1992. godine u knjizi The End […]

1. Na ovogodišnjem pseudo-vašaru dosadnih globalnih taština iliti spektaklu dodjele filmske nagrade Oscar za sve, svašta i ništa najupečatljiviji događaj nije bio nenametljivi govor inače briljantnoga američkoga redatelja Paula T. Andersona, dobitnika glavne nagrade za ne-loš film koji se ni po čemu ne može mjeriti s njegovom genijalnom Magnolijom iz 1999. godine, već skandalozni bezobrazluk […]

Uvod           Što je (bio) totalitarizam? Ima li taj pojam uopće teorijsku konzistentnost bez onoga što čini njegovu bit i pojavu, subjekt i supstanciju u suvremenome dobu politike u mreži entropije? Mišljenje koje poseže za analogijom ne može nam pomoći u slučaju objašnjenja totalitarizma. Posebno to vrijedi za metodu i postupak nacističke politike genocida nad […]

1.           Kako nastaje „novo“ u umjetnosti? Ima li razlike u shvaćanju „novoga“ kad je riječ o vizualnim umjetnostima, navlastito slikarstva, i glazbe? Moja je postavka vrlo izričita. Nema. Evo dokaza. Usporedimo li temeljne postavke iz Maljevičeva Manifesta suprematizma i Schönbergove atonalne glazbe razvidjet ćemo da su i „novo“ nepredmetno slikarstvo i ta čudovišna atonalna […]

Uvod U razgovoru sa Georgesom Boudailleom, prvotno objavljenom 1968. godine u časopisu Les Lettres Francaises, Daniel Buren, jedan od najznačajnijih slikara pripadnih konceptualizmu već na početku tvrdi da je Marcel Duchamp prvi u 20. stoljeću radikalno otvorio pitanje o „biti“ umjetnosti kao procesa stvaranja „djela“, a ne više kao gotovog estetskoga čina kojim djelo postaje […]

1. U 103. svesku Sabranih djela Martina Heideggera koji je objavljen 2025. godine u izdanju Vittoria Klostermanna u Frankfurtu na Majni susrećemo se s dva dijela posve različitih sklopova i skupova bilješki za predavanja. Prvi je dio onaj koji zauzima više od dvije trećine prostora ovog sveska i posvećen je pitanjima prostora i prostornosti, te […]

Uvod Što preostaje danas od Marxova mišljenja? U pitanju kao da se pretpostavlja kako je radikalno-revolucionarno mišljenje nastalo u doba uspona modernosti u 19. stoljeću nedostatno da se njime može razumjeti i objasniti ono što pripada sadašnjosti. Štoviše, kao da mišljenje, koje prema Hegelu mora biti umno poimanje zbilje, a zbilja se mora odvijati kao […]

Sažetak: U članku se tematizira problem odnosa filozofije i teologije spram trijumfa suvremenih tehno-znanosti u stvaranju umjetne inteligencije i umjetnoga života. Autor pokazuje kako je tzv. svjetonazorni spor između „uma“ i „vjere“ u suočenju s pitanjem o ljudskoj egzistenciji u formi kibernetičkih sustava kaosa i kontrole ispod razine mišljenja primjerenoga suvremenosti. U ekstenzivnoj analizi mišljenja […]

1. Doba melankolije – smrt tragedije           Zašto je za temu svojeg habilitacijskoga spisa napisanog i pripremljenog 1925., a objavljenog 1928. godine Benjamin izabrao naizgled krajnje rubnu temu iz duhovne povijesti njemačkoga baroka? Okolnosti su bile takve da su mandarini germanističke struke na sveučilištu u Frankfurtu odbili ovo djelo dovesti do posljednjeg stadija obrane postavki […]

1. Od zadaće filozofije do istine kao događaja Nije li zadaća suvremenoga mišljenja nakon dostignuća kozmologije i tehnoznanosti u objašnjenju nastanka svemira postala bitno drukčijom od povijesno uspostavljene zadaće metafizike da razriješi tajne slobodne volje, besmrtnosti duše i stvaralačke biti čovjeka u odnosu spram božanskoga puta istine? Pritom se ne radi tek o uvidu da […]

1. Friedrich A. Kittler bio je profesor estetike i povijesti medija na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu. Objavio je mnogo knjiga s tematikom koja je izravno ili neizravno povezana s medijima. Studirao je germanistiku, romanistiku i filozofiju u Freiburgu/Breisgau; promovirao je 1976., a habilitirao 1984. godine. Bio je među prvim njemačkim teoretičarima koji je prihvatio rezultate […]

          U filozofijskome mišljenju Damira Barbarića pitanje razumijevanja umjetnosti nije tek jedno od inih pitanja. Štoviše, čini se da je traganje za svezom događaja koji povezuje iskonsko otvaranje bitka i ono što se naziva modernim razdobljem povijesti u svojim znamenovanim tragovima na bitan način određeno dodirom filozofije i umjetnosti. No, taj se dodir nipošto ne […]

1. Proroštvo kao uskrsnuće čovječnosti Knjiga Gorana Starčevića Bijeg i pobuna: Ogledi o napuštenom svijetu (Litteris, Zagreb, 2014.) predstavlja zacijelo kvalitativni pomak u produkciji suvremene hrvatske filozofije i humanistike općenito. Autor je za svoj diskurs odabrao produktivnu svezu filozofskoga eseja i studije koja nikad ne prelazi u dociranje niti tek u akademski omeđeni pristup interpretaciji. […]

1. Politika kao „događaj“ slobode ili sredstvo moći? Vrijeme prožimanja filozofije, politike i teologije čini se kao da je odavno minulo. U doba vladavine tehnoznanstvene tvorbe zbilje i umreženih „društava kontrole“ mnogi vjeruju da pitanja o ljudskoj prirodi, zlu, strategiji osvajanja drugih teritorija, o onostranome životu i smislu povijesti ostaju iza nas poput zauvijek odigrane […]

Uvod Ekonomija, politika i kultura u neoliberalnome shvaćanju postaju metastabilnim sklopom. On se uvijek nalazi na rubu kaosa. Razlog leži u tome što globalna ekonomija funkcionira poput mreže fraktalnih odnosa između korporativno uređenoga svijeta, neovisno je li riječ o formalno demokratskome poretku vrijednosti sa zaštitom privatnoga vlasništva, slobodom tiska i ustavom zajamčenim ljudskim i građanskim […]

Sažetak: Autor se u članku bavi analizom filozofijsko-političkih aspekata nastanka i uspona oligarhijske vladavine u suvremenim demokratskim i autoritarnim porecima umreženih društava. Pokazujući da se problem svodi na odnos između ekonomije, politike i kulture neoliberalizma i meritokracije, razmatranje polazi od povijesno-strukturalne analize tri međusobno povezana sklopa: (1) neutraliziranju moći mase unutar demokratskoga paradoksa današnjice; (2) […]

Uvod           Što se događa nestankom sudbine? Nadomještava li možda neki drugi „pojam“ prepuštanje povijesti slučaju slobode ili slobodi slučaja? U ogledu o problemu komunikacije u zajednici nastaloj tehno-znanstvenom konstrukcijom digitalnoga sklopa umreženih aktera Jean-François Lyotard postavlja pitanje o smislu onoga što se „više ne događa“. Navodeći Hölderlinove iskaze o Sofoklovoj tragediji Edip na Kolonu, […]

1. Kriza samorazumijevanja i estetsko iskustvo Od svih pet duhovnih iskustava iskazanih jezikom i slikom, koje Ernst Cassirer naziva simboličkom formama odnosa mišljenja i bitka, samo se jednome ne može pripisati zaokruženost samoodređenja. Dok se, naime, mit, religija, filozofija i znanost povijesno uzdižu iz stadija prirodne neposrednosti zora, potom poprimaju likove umne i osjetilne usmjerenosti […]

Uvod Dizajn u digitalno doba postaje komunikacijskim dizajnom interaktivne nematerijalne kulture. To znači da se pojam okoline proširuje od okolnoga svijeta do cjelokupne biosfere i mediosfere. Komunikacija ne može više biti jednoznačno svedena na pojmove društvenoga djelovanja u okviru svijeta sustava i svijeta života. Polazeći od ideje generiranja samoga života u biokibernetičkim sustavima, njezin estetski […]

1. Arhitektura ili o labirintu Koliko su riječi Jacquesa Derride o tome da je arhitektura „posljednja utvrda metafizike“ vjerodostojni put jednog mišljenja za nadolazeće vrijeme toliko su i najupečatljiviji dokaz obrane i posljednjih dana sâme metafizike. (Jacques Derrida, Point de folies – Maintenant l’architecture, u: Bernard Tschumi, La case vide: La Vilette, Architectural Association, London, […]

Što je, po vašem mišljenju, dovelo do toga da su aktualni trendovi inspirirani beskućnicima? Moda nije tek ogledalo društvenih promjena u globalnome poretku ekonomije, politike i kulture. Kada bi bila samo to, ne bi imala nikakvu autonomiju. U suvremenoj formi kulturne konstrukcije identiteta pojedinca uvijek se radi o preklapajućim tendencijama: od kritike sve većeg jaza […]

Objavljeno u knjizi Aleksandra Ćukovića, Konture horizonta, Jumedia Mont, Podgorica, 2015. 1. I najveći zlotvori uvjereni su u vlastitu moralnost. Hitler je obožavao djecu. Mafijaški klanovi održavaju na životu vjeru u smisao obitelji. Zdrav život propagiraju i duhanske korporacije. Nije riječ o individualnu stavu prema svijetu, nego o strukturalnu položaju u sustavu društvene moći koji […]

Kamo se god okrenuo nema ni početka niti kraja, ni središta niti kruga. (…) Duša ima dva oka: jedno je usmjereno vremenu, a drugo vječnosti. Angelus Silesius 1. Na putu prema „umjetnoj intuiciji“ Španjolsko barokno slikarstvo bilo je opsesivno usmjereno dosezanju Božje prisutnosti u slici traganjem za mogućnostima „duhovnoga oka“. Štoviše, ta se djelatnost smatrala […]

1. Knjiga prof.dr. Uge Vlaisavljevića, uglednog filozofa i redovitog profesora ontologije Univerziteta u Sarajevu, autora brojnih studija iz područja suvremene filozofije i politike, estetike, kulture i umjetnosti, jednog od najuvaženijih predstavnika filozofijske dekonstrukcije i Derridina mišljenja na prostorima jugoistočne Europe naslovljena je Spisi o postfenomenologiji. Riječ je o knjizi filozofijskih interpretacija suvremenih mislilaca od Heideggera, […]

1. Teško više razaznajemo razliku između pjesništva i proze čak i kad se govor pojavljuje u formi onoga iskaza koji danas naizgled prevladava. Riječ je, dakako, o ogledu. U posljednjem razgovoru s Héléne Cixous prije no što će okončati život kao vlastitu dekonstrukciju teksta, Jacques Derrida je rekao nešto uistinu nenadmašivo. Da je biti (esse) […]

Uvod Izvodeći različita značenja riječi ideja, u rasponu od Platona i sv. Tome Akvinskoga pa sve do suvremenih prijepora o idealizmu i realizmu kao ontologijskim pristupima filozofije, Giorgio Agamben pokušava odgonetnuti što se zbiva s našim razumijevanjem vremena i to baš u „ovoj“ epohi koja, kakve li čudovišne nelagode, „više ne želi biti povijesna epoha“. […]

1. Giorgia Agambena sam upoznao u ljeto 2011. godine u Kotoru. Prvu večer govorili smo o njegovu djelu dubrovački filozof i njegov prevoditelj Mario Kopić i ja, a drugu je večer Agamben održao predavanje o zapovjedi, moći i jeziku. Nakon karizmatskog mislioca i mojeg učitelja Vanje Sutlića, pojava suvremenog talijanskoga filozofa ostavila me je do […]

Sažetak: Autor postavlja pitanje o odnosu između bestemeljnosti slobode i zlo kao Unheimlickeitaunutar onto-teologijske strukture zapadnjačke metafizike. Pritom nastoji pokazati kako se pojam zla od Schellinga do Heideggera razvija i preobražava kao rastemeljenje fundamentalne strukture mišljenja jer ono što proizlazi iz ideje apsolutne slobode kao samouzročnosti ljudske volje dovodi do toga da se zlo ne […]

Goranu Starčeviću, u spomen… Ex voto Uvod: Autentično i vulgarno razumijevanje vremena Jedno od najupečatljivijih promišljanja razlikovanja u razumijevanju povijesnosti i vremena, kako ga je poduzeo Martin Heidegger u Bitku i vremenu (Sein und Zeit), odnosi se na dvojstvo autentičnoga i vulgarnoga. (Martin Heidegger, Sein und Zeit, GA, sv. 2, V. Klostermann, Frankfurt/M., 1977. str. […]

1. U suvremenoj francuskoj filozofiji jedno je ime zacijelo nezaobilazno. Riječ je o Alainu Badiouu, profesoru filozofije na Ecole Normale Supérieure i Collége International de Philosophie u Parizu. Badiou  je bio angažirani maoist, pripadnik pokreta ’68, poput gotovo svih relevantnih filozofa poststrukturalizma. I danas se mnogi njegovi politički stavovi mogu razumjeti jedino kao ortodoksna obrana […]

1. O „fundamentalnome platonizmu“ Veliki mislioci promišljaju suvremenost čitanjem svojih duhovnih srodnika i tumačenjem njihovih pojmovno-kategorijalnih sklopova. Nije svako čitanje tek hermeneutička vježba prepoznavanja neskrivenih i skrivenih značenja u tekstovima bez kojih zapadnjačka filozofija kao metafizika ne bi mogla postojati u svojim bitnim dosezima povijesnoga razvitka ideje slobode kao egzistencijalnoga iskustva smislenosti bitka. Postoje i […]

1. U Velikoj strankinji Michel Foucault istražuje neraskidivu vezu između ludila, jezika i rođenja moderne književnosti. On tvrdi da je povijesno gledano diskurs ludih bio ušutkan medicinskim i društvenim razumom. Književnost tada postaje prostor gdje ta “tišina” konačno može progovoriti, nudeći fiktivni glas onima koji su isključeni. Pritom Foucault definira ludilo kao “ogledalo jezika”. Za […]

1. U djelu La Grande Étrangère (Velika strankinja), zbirci Foucaultovih predavanja i radijskih emisija o književnosti, Markiz de Sade zauzima središnje mjesto kao figura koja označava radikalni prijelom u zapadnoj misli. Foucault analizira Sadea kroz nekoliko ključnih postavki koje ćemo ovdje sažeto iznijeti da bismo u nastavku prešli na analizu njegovih temeljnih pojmova kojim pristupa de Sadeovom subverzivno-transgresivnome shvaćanju književnosti. […]

1. Veliki i nadahnjujući sveučilišni predavači nisu uobičajenost poput susreta s nekim čovjekom na ulici čije lice zaboravljamo čim se odmaknemo na korak od njegove sjene. Oni dolaze poput meteora s neba, a njihove riječi izgovorene tiho ili gromko, ovisno o strasti i artikulaciji govora na jezicima kao odjeku uzvišenosti i unatoč velikome mnoštvu nebeskih […]

Čitavo vrijeme samo je neznatna greška u vječnome sklopu          kao što je čitav svijet samo mjehur         u sveopćoj čistoći prostora… Paul Valéry,Psalam Uvod Treba li i po koju cijenu još uvijek spašavati „ljudskost“ čovjeka? Kada se i sâm pojam bitka svodi na informaciju kao uputstvo za djelovanje u tehničkome krajoliku ništa više nije […]

1. Čovjek nije gospodar u vlastitoj kući“ („L’homme n’est pas ici maítre chez lui“). (Jacques Lacan, Le Séminaire, livre II: Le Moi dans la théorie de Freud et dans la technique de la psychoanalyse, Seuil, Pariz, 1978., str. 354.) Nije li ta Lacanova izreka zapravo kritika moderne subjektivnosti uopće? Zašto se onda još govori o […]

„Jer zajednički korijen svekolike filozofije, svega etičkog htijenja, svakog spoznavanja, ali i sveg pjesništva je znanje o ljudskoj duši.“ Hermann Broch, Duh i duh vremena Kulturni pesimizam i višak zbilje O Hermannu Brochu govori se „danas“ kao o književniku-filozofu-psihologu jednog minulog svijeta. Tragove tog svijeta prepoznajemo tek onda kad više ne možemo izdržati tiraniju aktualnosti […]

1. Od Zentralparka do Lunaparka Kako je sve to otpočelo i kada? Ne može se s historiografskom sigurnošću nikad precizno odrediti promjena vladajućeg „duha vremena“. Lamentacije o tome da je već nepodnošljivo gledati i slušati „slavne praznoglavce“ (J. Epstein) sa svih stranica dnevnih novina, televizijskih programa, internetskih portala kako nam ispovijedaju svoje javne poroke i […]

„Sanjam o slici koja bi bila automatsko pismo jedinstvenosti svijeta – onako kakvo su sanjali ikonoklasti u poznatoj bizantskoj kontroverzi, Oni su autentičnom slikom smatrali samo onu u kojoj je neposredno bilo prisutno božanstvo poput rupca sa Svetim licem – automatsko pismo božanske jedinstvenosti Kristova lica, bez ikakve intervencije ljudske ruke, kao neka neposredna manija […]

1. U svojem petoknjižju Tehnosfera posvetio sam tek uzgred nekoliko riječi prilozima tzv. filozofije života njemačkoga duhovnoga kruga kraja 19. stoljeća i prve polovine 20. stoljeća o promišljanju tehnike, a od njemačke filozofijske antropologije ponajviše sam se bavio analizom Arnolda Gehlena o odnosu suvremene umjetnosti u doba posthistorije s problemom tehničke konstrukcije društva i kulture. […]

1.           Ovako Theodor W. Adorno završava svoj ogled „Spengler danas“ iz 1941. godine u časopisu Studies in Philosophy and Social Science, godište 9, br. 2. Valja ga pomno pročitati jer je u najmanju ruku izazovan za tumačenje ne samo Spenglera i njegove ideje morfologije povijesti u djelu Propast Zapada, već i za razumijevanje analogije […]

1. Koliko li smo puta u suvremenoj političkoj teoriji, ponajviše zaslugom Giorgija Agambena, bili izloženi argumentacijskome postupku koji valja nazvati logikom nadomještanja ili realizacijom metafizike u ideji „imanentne transcendencije“. Temeljni mislilac ovog obrata u biti suvremene politike jest njemački ustavni pravnik i politolog Carl Schmitt. U svojoj Političkoj teologiji I on neporecivo iskazuje aksiom: svi […]

1. Ideologija je starija od svijeta modernosti. Ona je poput religije i metafizike «urođena« čovjeku kao pripadniku socijetalne zajednice. Kao što socijalni oblici paranoične svijesti ponekad mogu imati zaštitnu funkciju, jer na moguću stvarnu prijetnju društvo odgovara obrambenim mehaniznom straha iz kojeg slijedi povratak ljudskoj solidarnosti, tako su i predrasude ne tek lažna svijest, nego […]

Uvod – Načela ugode – estetizacija svijeta U suvremenome svijetu vlada načelo ugode i dopadljivosti. To su osjećaji koji upućuju na totalnu estetizaciju svijeta. Primjetni su u stiliziranju izgleda pojedinca, preko oblikovanja globalnih gradova, do procesa preobrazbe okoline u dizajnirani ekološki park. Sama nam se stvarnost pojavljuje kroz estetsko oblikovanje. Ne kupuju se uporabni, korisni […]

Sažetak Autor u članku analizira Schmittov spis Nomos zemlje postavljajući pitanje na koji se način nakon epohe nacije-države i kraha europskoga imperijalizma, što je bila i ishodišna postavka Hanne Arendt u njezinim Izvorima totalitarizma, uspostavljaju uvjeti mogućnosti političkoga djelovanja, budući da to djelovanje više nema za svoj egzistencijalni prostor ideju ukorijenjenosti u naciju kao državu […]

1. Jezik je govorenje riječi kao elementarnih čestica mišljenja i nikad nije puki alat ili sredstvo za proizvođenje ideja kao formi misli. Nije isto tako ni samosvrha u smislu neke vrste lingvističkoga „larpurlartizma“, koliko god avangardna eksperimentalna poezija u Hljebnikovu „zvjezdanome jeziku“ ili Poundovu metahistoricizmu satkanom od stapanja svih mogućih metafora i simbola globalnoga cantosa […]

Ljepotu i dekadenciju najbolje je potražiti ondje gdje se suprotstavljaju dvije moći jedne te iste “stvari”. Victor Hugo je u liku Quasimoda u romanu Zvonar crkve Notre Dame u Parizu postavio paradigmatsku figuru novoga doba. Nije to više samotni junak koji umijećem viteštva stečenoga u križarskim ratovima sa Saracenima negdje daleko na obalama Akre otpočinje […]

Uvod: Fatalna logika nadomjeska Možemo li zamisliti da bi danas netko smotru Documente u Kasselu s njezinim projektima, izložbama, idejnim nacrtima budućnosti, tu zacijelo najznačajniju manifestaciju pogona suvremene umjetnosti, a da taj „netko“ ni po čemu ne pripada anonimnome mnoštvu demokratizirane mase idiota što čuče iza busije interaktivnih medija bljujući svoje nesuvisle komentare, naprosto nazvao […]

1. Intervencije: Politika kao mišljenje Jezici u kojima je riječ „novo“ sinonimom bezuvjetnoga raskida s tradicijom u metafizičkim su temeljima dovoljno „stari“ da bi imali mogućnosti istinskoga kazivanja tog imperativa vremena. Kao da umjesto njih o našem vremenu bolje govori ono neljudsko iz sklopa kibernetičke tehnologije. Programski jezici računalstva zasnovani na binarnome kôdu postali su […]

1. Knjiga Deana Komela Obilježja smisla zbirka je ogleda, rasprava i komentara iz suvremene filozofije s jasnim fenomenologijskim tragom. Autor se potvrdio kao jedan od vodećih slovenskih mislilaca nakon Ivana Urbančiča, što je posvjedočeno njegovim brojnim knjigama na slovenskome i njemačkome jeziku o hermeneutici, fenomenologiji, Heideggeru, problemu humanističkih znanosti danas. Dean Komel jedan je od […]

1. Prošlo je stotinu godina otkako je Robert Musil, pisac najznačajnijeg romana-ideja uopće u 20. stoljeću Čovjeka bez osobina, napisao esej „Knjige i književnost“ u kojem razglaba o stanju književne kritike, čitanja, razlike između njemačkoga (i austrijskoga) kulturnoga modela u kojem funkcionira literatura spram onog anglosaksonskoga, ponajviše američkoga te vječnoga pitanja je li književnost ona […]

Čitalačka publika u Srbiji vas možda ne poznaje dovoljno, ali jednostavnim pogledom na vašu bibliografiju stiče se utisak o maksimalnoj posvećenosti radu na savremenoj filozofskoj misli. Uz evidentnu erudiciju, minucioznu analitičnost, impresivna je i vaša filozofska radoznalost za raznorodne teme te je teško smestiti vaše polje istraživanja u nešto užu nišu: od teorije estetike, govora […]

1. Posthumni fragment iz 1921. godine Kapitalizam kao religija posljednjih je godina doživio najveće moguće pohvale. Štoviše, zahvaljujući njegovoj začudnoj otvorenosti za tumačenje, koja istodobno pretpostavlja Benjaminovu lektiru o kapitalizmu od Marxa preko Webera do Freuda i Nietzschea, ovo je zapis koji ponajviše govori o našem vremenu. (Walter Benjamin, Kapitalismus als Religion (Fragment von 1921), […]

1. Beskonačnost je ponajprije filozofijski, dakle, metafizički, potom matematički, a tek onda i književni problem. Čitava se aporija suvremene filozofije koju tvore Heideggerov pojam povijesno-epohalne konačnosti bitka i Deleuzeov pojam transverzalne beskonačnosti koja pretpostavlja proces vječnoga postajanja (devenir) svodi na nemogućnost pristajanja uz jednu obalu. Zašto? Zbog toga što je sve pitanje perspektive, rekao bi […]

„Tijelo je legitimni medij umjetnosti, no danas je teško parirati postupcima koje na tijelu (pa i vlastitom) provode raznorazni izvođači u ovom svekolikom spektaklu medija. /…/ Čovjek je definitivno izašao iz svojeg tijela i sad ga shvaća kao odijelo koje se može i treba prekrajati. Sljedeći korak je vjerojatno dogradnja i povećanje memorije. Bojim se […]

1. Rijetko je pronaći u suvremenoj filozofiji jedan fragment, koji još k tome nosi naziv prema Adornovoj anotaciji Teologijsko-politički fragment, s toliko različitih, nedvojbeno uzbudljivih i suprotstavljenih tumačenja teksta. U njemu se susreću i spore Ernst Bloch s Carlom Schmittom, hegelijanska ideja o „kraju povijesti“ s marksističkim nastavkom iste „velike priče“, sukob Kraljevstva Božjeg i […]