Žarko Paić

Justin Smith-Ruiu (ranije Justin E. H. Smith) rođen 30. srpnja 1972. u Renu, Nevada, USA, američko-kanadski profesor povijesti i filozofije znanosti na Sveučilištu Paris Cité. Njegovi primarni istraživački interesi uključuju Leibniza, poststrukturalizam, ranonovovjekovnu filozofiju, povijest i filozofiju biologije, klasičnu indijsku filozofiju, povijest i filozofiju antropologije. Smith-Ruiu je autor nekoliko knjiga a također je i suradnik The New York Timesa, Harper’s Magazinea, n+1, Slatea, i Art in America. Glavni je urednik Cabinet Magazina. Od jeseni 2020. objavljuje filozofske i kritičke eseje u svojem online prilogu, Justin Smith-Ruiu’s Hinternet.

Knjiga naslovljena INTERNET NIJE ONO ŠTO MISLITE: Povijest, filozofija, upozorenje nastoji pokazati genealogiju temeljnih pojmova koji povezuju filozofiju kao metafiziku, povijest informatike I kibernetike, te informacijsko-komunikacijske konzekvencije jedne ontološke artikulacije odnosa između kozmosa, prirode, čovjeka i onog što pripada području koji se nalazi u okružju mehanologije i tehnologije i odvija se kao strojni proces proizvođenja, distribucije, razmjene i potrošnje sustava informacija o svijetu. Nije nimalo slučajno da autor svoje filozofske istraživačke interese od Leibniza do poststrukturalizma uvodi na osebujni, nadasve jasan i propulzivan način prijenosa spekulativno-refleksivnoga sadržaja u svijet ne samo filozofski obrazovanih čitatelja, već i onih koje problem odnosa “interneta” i ljudskih društava u epohi postindustrijskoga kognitivnog kapitalizma ne zanima tek usput.

Svi su pogođeni totalnom primjenom društvenih mreža, AI i konstrukcije virtualnih svjetova u svakodnevnome životu i otvorenosti ljudske egzistencije spram nadolazeće budućnosti. Iako je u tradiciji tzv. kontinentalne filozofije glavni mislilac novovjekovlja upravo Kant i njegov transcendentalizam s kojim otpočinje prosvjetiteljski mit o bezuvjetnome napretku čovječanstva na putu njegova moralna usavršavanja, Justin Smith-Ruiu je onaj teoretičar suvremenosti koji nužno redefinira i stvaralački iznova tumači mislioce novovjekovlja, pa je jedan od onih koji misle da je filozof i matematičar Leibniz uvjet mogućnosti svih današnjih razmatranja o tehnosferi i internetu zbog njegove monadologijske metafizike i redukcije mišljenja na računanje (komputaciju). U tom pogledu autor kao znalac poststruktiralizma ne može zaobići činjenice da je francuski filozof Deleuze na iznimno inventivan način podario mišljenju virtualne aktualizacije u Leibniza posebnu ishodišnu vrijednost rastemeljenja klasične metafizike. Uz Leibniza drugi teoretičar bez kojeg ne možemo razumjeti “bit” interneta je tvorac kibernetike Wiener.

U ovoj knjizi autor definira “internet” na sljedeći način:

„Izraz “internet” upotrebljavam na eksplicitno ne-tehnički način. Internet je, na kraju krajeva, cijela mreža mrežā koje su povezane skupom internetskih protokola. World Wide Web kojem obično pristupamo putem svojih odabranih preglednika samo je mali dio te mreže. A web-mjesta kojima ćemo se prvenstveno baviti na stranicama u nastavku samo su mali dio sadržaja kojima se može pristupiti putem World Wide Weba. Glavni predmet moga zanimanja u ovoj knjizi nisu društvene posljedice naše nove sposobnosti da pristupimo, na primjer, srednjovjekovnim rukopisima Bibliothèque nationale de France u Parizu (iako te nove mogućnosti doista dolaze u središte pozornosti u 5. poglavlju), nego su to poznatija mjesta koja svakodnevno upotrebljavaju milijarde ljudi: Facebook, Google i tako dalje. Dakle, izraz “internet” ovdje služi kao svojevrsna obrnuta sinegdoha u kojoj širi, obuhvatni pojam znači uži, sadržani pojam. Taj izraz usvajam zato što se on, čini se, podudara sa stvarnom jezičnom upotrebom među govornicima engleskog jezika; na Twitteru ćete, na primjer, često vidjeti kako korisnici razdraženo govore svojim protivnicima da se skinu s interneta i odu prošetati. Pri tome ne misle na cijeli internet; misle na Twitter.“ (str. 17-18)

Justin Smith-Ruiu podaruje uistinu svojevrsnu fundamentalnu povijest interneta, od antičkoga do modernog svijeta. Pritom razotkriva njegovo začudno podrijetlo u prirodi te vjekovne snove o radikalnome poboljšanju ljudskoga života prepuštanjem razmišljanja strojevima i komunikacijom na velikim udaljenostima. Pa ipak, unatoč kontinuiranom potencijalu interneta, tvrdi autor, utopijske nade koje stoje iza njega konačno su danas umrle, ubijene surovom stvarnošću društvenih medija, globalnog informacijskoga gospodarstva i prirode mrežne tehnologije koja uništava pažnju. Čini se da je ova teza posve drukčija od one prvotne “utopijske” faze komunikacijskoga uvjerenja koje je gajio najznačajniji teoretičar medija Marshall McLuhan da će stvaranje “noosfere” dovesti do “globalnoga sela” i bitno uspostaviti sekularne mesijanske vizije ljudske povijesti.

Protežući se kroz stoljeća povijesti i filozofije znanosti i tehnologije, autor uvjerljivo pokazuje kako je „internet“ s nama mnogo dulje nego što obično mislimo. On povlači fascinantne veze između korisničkoga iskustva interneta, umjetne inteligencije, izuma tiskarskog stroja, komunikacije između drveća i podrijetla računarstva u strojno pokretanim tkalačkim stanovima industrije svile. Istovremeno, otkriva kako ga organska struktura i razvoj interneta ukorijenjuju u prirodnome svijetu na neočekivane načine koji izazivaju napore da se povuče jednostavna granica između tehnologije i prirode. Sve to, naravno, izvedeno je u ovoj knjizi argumentacijski suvereno s potkrijepljenim izvorima suvremene literature koja nužno ima interdisciplinarni karakter.

Knjiga Justina Smith-Ruiua INTERNET NIJE ONO ŠTO MISLITEpokazuje vjerodostojno kako se sustavno i kritički može promišljati fenomen interneta u njegovim povijesno-genealogijskim i strukturnim obrascima. U cjelini riječ je o studiji koja na interdisciplinarno složen način pokazuje i povijesno i genealogijski,  s mnoštvom aktualnih znanstvenih referenci, da je suvremeni život u svojim svakodnevnim elementarnim strukturama odnosa između prostora, vremena i ljudske težnje za ovladavanjem Drugime krajnje složena konfiguracija sklopova znanja i spoznaje u posredovanju s naraslim kapacitetima računskoga mišljenja u kibernetičkome okružju vladavine interneta.