Daniila Ivanoviča Harmsa sam uvijek čitao u vlaku. Nema boljeg mjesta od tutnjave i dima lokomotive za njegove meditacije o apsurdu i apsurda svih meditacija kao takvih. Vjerojatno ga je obožavao i Staljin, ali samo zato jer je Harms pisao zaumne kratke forme dužine vica, koje je objavljivao u tzv. samizdatu.
Staljin je naravno obožavao samizdat jer tu ima svakakvog smeća, seksa i humora koji kao vlasti ne razumiju, pa ga zabranjuju. Posebno je gruzijski veseli satrap volio ovu Harmsovu besmislicu koju je podvukao crvenom olovkom, a koju mu je nekoć poklonio Trocki zajedno s malim irkutskim tomahawkom za pod glavu.
Jednom se Orlov prejeo pirea od graška i umro. A Krilov je saznao za to i također umro. A Spiridonov je umro sam od sebe. A Spiridonovljeva žena je pala s kredenca, pa je i ona umrla. A Spiridonovljeva djeca podavila su se u umjetnom jezeru. A baba Spiridonova se propila i završila na ulici. A Mihajlov je prestao da se češlja i dobio šugu. A Kruglov je nacrtao damu s bičem i poludio. A Perehrestov je telegrafski dobio četiri stotine rubalja i toliko se uzoholio da su ga najurili iz službe.
Sve dobri ljudi, a ne da im se da puste korijenje.
Na relaciji Strizivojna – Osijek, gdje motorni vlak prolazi u maglovitu jesen uz oranice, a u rano proljeće uz njive, Harmsova su sabrana djela u pola sveska molitvenik za babu Spiridonovu i za njezinu nepočešljanu šugu. Zašto?
To pitajte Kruglova koji je obožavao Staljina i jednom ga je toliko naganjao bičem po Kremlju da je pisac Historije SKP(b) poludio i podavio Spiridonovljevu djecu u pireu od graška.



Uvod Ekonomija, politika i kultura u neoliberalnome shvaćanju postaju metastabilnim sklopom. On se uvijek nalazi na rubu kaosa. Razlog leži u tome što globalna ekonomija funkcionira poput mreže fraktalnih odnosa između korporativno uređenoga svijeta, neovisno je li riječ o formalno demokratskome poretku vrijednosti sa zaštitom privatnoga vlasništva, slobodom tiska i ustavom zajamčenim ljudskim i građanskim […]
March 09, 2026

Sažetak: Autor se u članku bavi analizom filozofijsko-političkih aspekata nastanka i uspona oligarhijske vladavine u suvremenim demokratskim i autoritarnim porecima umreženih društava. Pokazujući da se problem svodi na odnos između ekonomije, politike i kulture neoliberalizma i meritokracije, razmatranje polazi od povijesno-strukturalne analize tri međusobno povezana sklopa: (1) neutraliziranju moći mase unutar demokratskoga paradoksa današnjice; (2) […]
March 08, 2026