Izaberi svoje vrijeme
kao što crne naočale
izabiru duplje
nordijskoga božanstva…
Neka to bude
novi
srednji vijek.
Potom upiši riječ
sablast
u pretraživač.
Pojavit će se
na horizontu obloglavi kosturi,
lomače,
zaređeni šarlatani,
sumorne pjesme
o paklu
i
križarskim pohodima,
lutanja
zidinima i šumom,
zalazak dana,
pokora
i masovno idolopoklonstvo
zakonu krvi i tla.
Izađi u grad nakon dužeg vremena
zbog održavanja privida
socijalnoga kontakta.
Na novogradnji ispisani simboli
s kukastim križem
i slovom
U
iznad gotskog
križa
poručuju pederima,
Ciganima
i
punku
da ovdje vlada
paklena patrola noći.
Čuješ li paranoične glasove
iz susjedstva
kako ih slijede
nepoznate životinje
i gorući grmovi
dok se obnaženi
cere
pred zrcalom?
Prepoznavanje tragova
u izboru srodne prošlosti
drevna je igra.
Samo su tehnologije zamračenja
nove.
Valja sve to prebrisati i otpočeti iznova.
Život mora ići dalje.
Ovo je show na otvorenoj sceni o kojem
su tek sanjati mogli
dadaisti
i
makabristi.
Slika je pismo za idiote,
rekao je papa
Grgur I.
u doba borbe
bizantskih ikonoklasta
protiv nositelja ikona
kao vidljiva dokaza
Kristove prisutnosti
u onom što preostaje
od ovoga svijeta.
Tko vlada sobom?
Bezličnost je riječ za novi subjekt
govora o
moći.
Tu zazivaš pustinju
i obraćaš se
Vincentu od Kastva
na jeziku
kojim jedino govor slike
prikazuje nešto više od
alegorije
uništenja.
Nullo modo hoc dicentem falli video.
Vlakovi kloparaju.
Zastave naroda ubojito lepršaju.
Vol sanja kako u licitarskom
srcu promatra
odbljesak
pečenoga kardinala.
Kamera je organ
bez tijela.
Svršava uvijek netko Treći.



1. Enzo Traverso je povjesničar moderne i suvremene Europe. Njegova istraživanja usmjerena su na intelektualnu povijest i političke ideje dvadesetoga stoljeća. Rat, fašizam, genocid, revolucija i kolektivno sjećanje glavne su teme njegovih brojnih knjiga. Rođen je 1957. godine u Italiji, studirao je povijest na Sveučilištu u Genovi i doktorirao na Ecole des Hautes Etudes en […]
April 29, 2026

1. Filozofijski uvid u bit povijesti zapadnjačke metafizike najobuhvatnije je podario Martin Heidegger u svojim djelima (predavanjima, raspravama i studijama). U tom je uvidu umjetnost već od sredine 1930ih godina imala gotovo povlašteno mjesto, navlastito pjesništvo i slikarstvo (riječ i slika). Razlog je naravno u tome što se ono što se događa sa sudbinom mišljenja […]
April 28, 2026