Fraktura, Zaprešić, 2009.
Sjeti se,
bilo je sutonski hladno
te zime
na uzvisinama
ispresijecanim bakljama…
Grmjeli su topovi u daljini,
mrtvi dozivali
žive sjene predaka,
a nad gradom se
spuštala večer
blažena poput suze u oku
s Tizianove alegorije
o ljepoti i smrti.
Uronjeni u iverje zaborava,
prepušteni
titraju vremena
što patnje i intimu
svodi na isti žrvanj,
zatvaramo vrata
za sobom
i dugo gledamo
u prugasti trag
ništavila na ekranu.
Slike prethode bezglasnoj čežnji za dodirom.
Te večeri,
blistave od nadolazećeg susreta
mjesečine i sunca,
život je bio podnošljivo okrutan
čak i u
teatru.
Riječi su posvećivale
žlice i noževe.
Konstrukcija visećeg mosta
ležala je na
rezalištu šupljih brodova.
More se uvuklo
u
koraljne
stijene.
Sjeti se,
dok uronjeni u šutnju
sklapamo
ruke,
mislimo
mirisima,
prizivamo vedrinu
u naručje.
Svijet je ozvučena škrinja.
Iz nje dopiru treperavi zvuci
Villa-Lobosa
kao predskazanje
svečane tišine.
Ući ćemo u nju zajedno.
Nad gradom će se spustiti
meteor i pasti
na kupolu
katedrale.
I gledat ćemo
uronjeni u snove
kako rascvjetalo vrijeme
jede suhe smokve
s oltara…
Valsa da Dor….



1. Što tvori ideju svjetske povijesti od njezina začetka u Grka, Rimljana, srednjovjekovnoga kršćanstva do novovjekovne, moderne i suvremene realizacije u zbiljskome svijetu interakcije prirode i onog što pripada ljudskome u njegovoj navlastitosti? Ako kažemo da je svjetska povijest realizacija zapadnjačke metafizike od Heraklita do Hegela, onda je samorazumljivo da je posrijedi istovjetnost Zapada i […]
May 02, 2026

2. Filozofija i politika bez zajednice: Rad i društvo Vidjeli smo već da Vanja Sutlić nastoji po svaku cijelu izbjeći najveću opasnost povijesnoga mišljenja: da se, naime, njezina toponomija i njezini „zakoni“ dobiju u analogiji s poviješću filozofije kao metafizike. Ako je „bit“ metafizike u tome da ovjekovječuje ono što je konačno i povijesno, pa […]
May 01, 2026