Zapisano je da će ovo trajati
nesnosno dugo.
Svi će mahnito tražiti priznanje
da su nešto više od paukova plaza
po mračnim stubištima.
Naborano čelo Samuela Becketta
pred zidom i prikaza
Bustera Keatona
u filmu koji ništa ne govori
suvremenicima pomame
za realnim,
preostaju tek znakovima
iscrpljenosti govora.
Nikakav trag,
tek dokumenti
umnoženih
slika…
Našli su se u kinoteci.
Ono je bilo neizbježno.
Ona je podigla
plisiranu suknju
do savršeno vlažnoga
trokuta.
On je iz hlača izvadio
već nabrekao kurac.
Gledali su se.
Isprekidani zvukovi
burleske s ekrana bili su
jedino što se pamti.
Kad je svršeno,
izašli su razdvojeni
u olujnu
noć.
Pratio ju je do
Umjetničkoga paviljona.
Govorili su o
granicama šokiranja,
prizorima iz tramvajskih susreta
s uličnim bandama
i o nedostatku pravog ganuća
kao glavnoj bolesti
ovog vremena.
Nitko se više ne sjeća
oluje.
Dogovorili su
da se vide sljedeći tjedan na kavi.
Nisu se našli.
Pisali su jedan drugome
o tome kako im se ljudi gade,
kako svoju slobodu
ne žele uništiti
u zamjenu za mogući raspad
nikad realno doživljene veze,
navodili sva opskurna mjesta
koja još vrijedi posjetiti
dok ih ne otmu mediji
i pretvore
u
jednoliki
užas
zaborava.
Prestali su pisati.
Prestali su govoriti.
Stubišta kojima prolaze
još su mračnija.
Veze su prekinute.
Ovo i ono
odmotava se
neizmjerno
kratak
trenutak.
Da.
Vidjeli su se još jednom.
Tada su navodno gledali
Debordove filmove o granicama
ničega.
Bilo je to na početku.
Tada je još obzirna samoća
bila pregrađena zidovima
između njezina
i
njegova svijeta.
Ali bilo je to davno
i nitko se toga
više ne sjeća.
Kao ni razloga
zbog čega će
ovo
trajati još
nesnosno dugo.
To je naprosto tako i ne može biti nikako drukčije.



1. Giorgia Agambena sam upoznao u ljeto 2011. godine u Kotoru. Prvu večer govorili smo o njegovu djelu dubrovački filozof i njegov prevoditelj Mario Kopić i ja, a drugu je večer Agamben održao predavanje o zapovjedi, moći i jeziku. Nakon karizmatskog mislioca i mojeg učitelja Vanje Sutlića, pojava suvremenog talijanskoga filozofa ostavila me je do […]
February 14, 2026

Sažetak: Autor postavlja pitanje o odnosu između bestemeljnosti slobode i zlo kao Unheimlickeitaunutar onto-teologijske strukture zapadnjačke metafizike. Pritom nastoji pokazati kako se pojam zla od Schellinga do Heideggera razvija i preobražava kao rastemeljenje fundamentalne strukture mišljenja jer ono što proizlazi iz ideje apsolutne slobode kao samouzročnosti ljudske volje dovodi do toga da se zlo ne […]
February 13, 2026