Sljedeći korak bit će prijeći
u stanje mirovanja.
Ništa se više neće promijeniti.
Činiti novo znači oponašati
majmune.
Okružit ćemo se zaposjednutim otocima
s kojih se bijeg čini uzaludnim.
Neće ih biti dovoljno
za nove kolonije
praznoglavih osvajača.
Ispovijesti i traume bližnjih
postat će gore
od ove raskošne praznine
bez očekivane katarze.
Putovat ćemo sve više
da bismo ispunili zavjet
srednjovjekovnih hodočasnika
u traganju za zlatnim fetišima
nade.
Vraćat ćemo se nigdje
kao udomljeni vječni uljezi.
Isprobat ćemo povratak iskonu
zahtjevom za žrtvom
nedužnih.
Koncentrične gradove
poniženih bijedom posjećivat ćemo
turistički
da bismo doživjeli egzotiku
groze.
U sumračno ljetno popodne
klanjat ćemo se pod stupovljem
na Korintu
posvećenom
čistom
teroru.
Ne pamtimo bolje dane od ovih.
Bilo je blažene sporosti i oporosti,
ali nikad nije bilo ovako neprozirno
i nesvodivo na minule epohe,
nikad ovako sjajnoga užitka
u složenosti privatnih kaosa.
Sv. Augustin kaže:
sedes animi est in memoria.
Učinimo još taj presudni korak!
Zaboravimo na jednokratnost sebe
i povećajmo
memoriju!
Razotkrit ćemo odjednom
da izvan nje ne postoji ništa osim
gladi,
ledenih zima,
krvavih revolucija,
svetih ratova,
pohvale proždiranju
i
silovitosti
bez
kraja.
U noćima poput ove
vratit ćemo se u djetinjstvo
i u zamračenoj sobi lutati
od
zida
do
zida
poput šišmiša.
Iz one perspektive
ovo je savršeni napredak želje.
Opojnost ruže,
ulazak u santu leda,
nestanak boli!
Pamćenje je stroj,
još uvijek odveć spor,
ali nedostižan
svakom budućem čuvaru
onog što preostaje
od povijesti.
Ne pamtimo bolje dane od ovih.
Ili gotovo pa bolje.
Zaustavimo još dah.
On pamti naše disanje,
mi njegov
posljednji
uzdah.
Ili gotovo pa posljednji.



1. Giorgia Agambena sam upoznao u ljeto 2011. godine u Kotoru. Prvu večer govorili smo o njegovu djelu dubrovački filozof i njegov prevoditelj Mario Kopić i ja, a drugu je večer Agamben održao predavanje o zapovjedi, moći i jeziku. Nakon karizmatskog mislioca i mojeg učitelja Vanje Sutlića, pojava suvremenog talijanskoga filozofa ostavila me je do […]
February 14, 2026

Sažetak: Autor postavlja pitanje o odnosu između bestemeljnosti slobode i zlo kao Unheimlickeitaunutar onto-teologijske strukture zapadnjačke metafizike. Pritom nastoji pokazati kako se pojam zla od Schellinga do Heideggera razvija i preobražava kao rastemeljenje fundamentalne strukture mišljenja jer ono što proizlazi iz ideje apsolutne slobode kao samouzročnosti ljudske volje dovodi do toga da se zlo ne […]
February 13, 2026