Pred jednu Novu godinu
u lutanjima nubijskom pustinjom
D.M. je u nekoj napuštenoj kolibi
ležao na podu u visokoj temperaturi.
Negdje u prostranstvima
tisuću prugasto-poprečnih površina
Tuarezi pale devin izmet da bi se
zagrijali pod hladnim pustinjskim
nebom.
Timbuktu je ovdje,
u snovima i pod naslagama
opsjena o blistavom gradu
tajne.
Nitko tada ne misli o smrti.
Tijelo se suočava s vlastitim granicama.
Iza toga nema ništa drugo.
Ono što je jedino zamislivo
nalazi se u prostoru
nadirućih slika.
Ceste, tvrđave od blata, beskrajna prostranstva pješčanika…
U čemu je onda velika tajna prolaska
kroz vrata percepcije?
Lebdeće more,
talozi prisutnosti kamenja
i trava,
putovanje…
Pustinje su nadolazeće vrijeme.
Rastežu se u svim smjerovima.
Nikakvo vrijeme ne mjeri se
protjecanjem pijeska u pijesku.
Od jedne do druge točke prolazi se
kao kroz koprenu stvari.
Iza one stvari,
koju nazivamo posljednjom,
moguće polje razotkriva se samo
kao ništavno
nešto.
Gnosticima su bile potrebne
pećine
da bi napustili pomisao
na raskoš
oslikotvorena
svijeta.
Tarkovski je u Stalkeru
pustio da močvarna trava
prekrije prostor
između onoga koji gleda
i onoga koji diše
poprskan preostalom
teškom
vodom.
Groznica, pustinjski vjetrovi,
oluje i zvona
s drugih bregova…
Ovo su samo
naknadno utisnute riječi
u iskustvo koje nadilazi
njihov trag.
Zašto je pustinja
prispodobom posljednje granice?
Iza one stvari nema više ništa.
Sunce iznad horizonta
stropoštava se
u prazan
bunar
od
vremena.
Timbuktu
gori
u
devinom
izmetu.



1. U svojim radovima, poput knjiga “Nihilizam i suvremenost – Na Nietzscheovu tragu”, “The Technoscientific Turn of Philosophy“ i rasprava o Sinestetičkom dobu, postavljam tehnosferu kao ontologijski sklop unutar kojeg autopoiesis (samoproizvodnja) postaje njezina temeljna bit. Tehnosfera nije tek skup strojeva, računala ili eksternih alata koje čovjek koristi. Ona predstavlja konstrukciju umjetnoga života nastalu kroz […]
September 21, 2026

1. Na mramornim liticama (Auf den Marmorklippen) je najpoznatiji i najvažniji roman njemačkoga književnika i filozofa Ernsta Jüngera, objavljen 1939. godine, neposredno prije izbijanja Drugog svjetskoga rata. Djelo se smatra alegorijskom osudom i kritikom nacističkoga barbarstva, totalitarizma i rasapa civilizacijskih vrijednosti. Zaslugom specifičnoga stila i povijesnoga trenutka u kojem je nastao, ovaj kratki roman ima […]
September 20, 2026