U postdigitalnom svijetu, gdje tišina nestaje u buci neprekidnog toka podataka, glazba nas suočava s pitanjem: 

slušamo li još uvijek, i ako da, što to uopće čujemo?

„Sloboda je bez ljubavi prazna, kao što je ljubav bez ekstatične moći glazbe nijema“, piše Žarko Paić u simbolički 

naslovljenoj zbirci eseja Čemu glazba?. Polazeći od Schopenhauera i Nietzschea, preko Wagnera, Mahlera, Adorna i Jankélévitcha, 

Paić ne pokušava definirati glazbu, već je misli kao najuzvišeniji metafizički oblik umjetnosti. 

Ne kao ukras postojanju, već kao ono nezrecivo što mu daje smisao.

Čemu glazba? intelektualno je zahtjevno, ali duboko nadahnjujuće štivo. 

Riječ je o putovanju kroz idejne slojeve njemačke romantike: gdje umjetnost poprima religijsku dimenziju, 

glazba doseže status apsoluta, a ideja sveobuhvatnog umjetničkog djela otvara prostor za novo razumijevanje svijeta.

Riječ je o kontemplativnoj studiji koja postavlja ozbiljno pitanje društvu koje je, u buci suvremenosti, izgubilo sposobnost slušanja.

Sadržaj:

Proslov

………………………………………………………………………………………………………………………………………. 9

1. Glazba

kao metafizički

stimulans

života

…………………………… 13

2. Tri paradigme:

duh, duša

i tijelo

…………………………………………………….. 21

3. Neizrecivo

i apsolutna

muzika

…………………………………………………………… 25

4. Što stoji

»iza« glazbe?

Ernst

Bloch

i mesijansko

iskupljenje

………………………………………… 39

5. Kako

pisati

o velikoj

glazbi?

Vladimir Jankélévitch

o Debussyju

…………………………………………… 53

6. Poput

»jezika

nekog

potonuloga

stoljeća

« ……………………….. 61

7. Iannis

Xenaxis

ili o začecima

tehnosfere:

hibridni sustav

glazbenoga

ritma

………………………………………………….. 67

8. Nedovršena

X. Simfonija

ili o trijumfu

psihoanalize

nad povrijeđenom

muškom

taštinom

………….. 71

9. Filozofirajući

glazbenik

kao mjesečar

pod zvijezdama

……………………………………………………………… 75

10. Mahlerov

testament:

tragična

umjetnost

protiv

okorjeloga

kiča

………………………. 81

11. Mistika

prirode:

III. Simfonija

Gustava

Mahlera

…. 85

12. Wagner

i dekadencija

………………………………………………………………………………………… 91

13. Debussyjev

složeni

jezik:

Uvidi Vladimira

Jankélévitcha

………………………………………………………….. 99

14. Eduard

Hanslick

i spor oko »čiste

glazbe

« ……………………… 105

15. Mislioci

u zvukovima

kao tonovima:

Theodor .W.

Adorno

i neoavangardna

»nova

glazba

« …………………………….. 119

16. Theodor

W. Adorno

o Beethovenovu

kasnome

stilu

…………………………………………………………………………………………………………………. 135

17. Psyché ili duh dekadencije:

Claude

Debussy

i Maurice

Ravel

…………………………………………………….. 143

18. Slučaj

Wagner:

Adornova

kritika

………………………………………………….. 153

19. Ekspresija

ili izraz:

o biti

muzike

…………………………………………………… 167

20. »Apsolutna

muzika

« ……………………………………………………………………………………………. 177

21. Estetsko

utjelovljenje

patnje

i užitka:

Glazba kao božansko

…………………………………………………………………………………………. 187

22. Agambenova

analiza

odnosa

glazbe

i politike

…………. 191

23. Logika

tehnosfere

iz Schönbergove

aleatorike

…………. 201

24. Slušanje,

ugođaj,

događaj:

Heideggerovo promišljanje

glazbe

……………………………………………….. 209

25. Ljubav

kao mudrost

milosti

i iskupljenja:

Mahlerova VIII. Simfonija

………………………………………………………………………… 221

26. Platonska

ljubav

i smrt:

Viscontijev film

»Smrt u Veneciji

« ………………………………………………. 231

27. Richard

Wagner

i politička

teologija:

»Revolucija

« kao »obnova

« ……………………………………………………………………….. 241

28. Georg

W. F. Hegel

ili o razvitku

apsoluta:

O biti

tona

……………………………………………………………………………………………………………………………. 249

29. José Ortega

y Gasset:

antiwagnerizam i dehumanizacija

umjetnosti

………… 263

30. Lutanje

kroz noć: misterij

glazbe

Uz »Nokturno

« Vladimira

Jankélévitcha

………………………………….. 277

31. Glazba

kao mišljenje

Na rubovima

Beethovenove

apsolutne

ironije

…………………….. 285

32. Etos i patos

Beethoven vs. Wagner,

prema

Nietzscheu …………………………………. 293

33. Zlatno

dijete

impresionizma

Maurice Ravel

i njegovo

doba

…………………………………………………………………….. 303

34. Fiziognomika:

muzika

kao autonomna

sfera

……………… 311

Bilješka o autoru ……………………………………………………………………………………………………….. 323