Fraktura, Zaprešić, 2009.
Sjeti se,
bilo je sutonski hladno
te zime
na uzvisinama
ispresijecanim bakljama…
Grmjeli su topovi u daljini,
mrtvi dozivali
žive sjene predaka,
a nad gradom se
spuštala večer
blažena poput suze u oku
s Tizianove alegorije
o ljepoti i smrti.
Uronjeni u iverje zaborava,
prepušteni
titraju vremena
što patnje i intimu
svodi na isti žrvanj,
zatvaramo vrata
za sobom
i dugo gledamo
u prugasti trag
ništavila na ekranu.
Slike prethode bezglasnoj čežnji za dodirom.
Te večeri,
blistave od nadolazećeg susreta
mjesečine i sunca,
život je bio podnošljivo okrutan
čak i u
teatru.
Riječi su posvećivale
žlice i noževe.
Konstrukcija visećeg mosta
ležala je na
rezalištu šupljih brodova.
More se uvuklo
u
koraljne
stijene.
Sjeti se,
dok uronjeni u šutnju
sklapamo
ruke,
mislimo
mirisima,
prizivamo vedrinu
u naručje.
Svijet je ozvučena škrinja.
Iz nje dopiru treperavi zvuci
Villa-Lobosa
kao predskazanje
svečane tišine.
Ući ćemo u nju zajedno.
Nad gradom će se spustiti
meteor i pasti
na kupolu
katedrale.
I gledat ćemo
uronjeni u snove
kako rascvjetalo vrijeme
jede suhe smokve
s oltara…
Valsa da Dor….
Može li suvremena umjetnost pružiti mogućnost spasonosnoga obrata čovjeka? Ovo pitanje nije više stvar estetike ni umjetnosti kao događaja novoga. S njime otpočinje poredak drukčije povijesti od one koja je završila na groblju metafizike. U doba tehno-znanosti čini se da je pitanje o onome spasonosnome možda tek preostatak jednog drugoga zahtjeva. Suvremena umjetnost upravo „danas“ […]
January 19, 2025
Uz Theodora W. Adorna i Waltera Benjamina zacijelo je Siegfried Kracauer (1889-1966) jedan od najznačajnijih njemačkih intelektualaca židovskoga podrijetla povezanih sa znamenitom Frankfurtskom kritičkom teorijom društva, koji je svojim teoretskim uvidima pokazao kako kultura u formi novih medija poput fotografije i filma presudno oblikuje individualnu i masovnu svijet modernoga čovjeka. Iako su još za […]
January 18, 2025