Pred jednu Novu godinu
u lutanjima nubijskom pustinjom
D.M. je u nekoj napuštenoj kolibi
ležao na podu u visokoj temperaturi.
Negdje u prostranstvima
tisuću prugasto-poprečnih površina
Tuarezi pale devin izmet da bi se
zagrijali pod hladnim pustinjskim
nebom.
Timbuktu je ovdje,
u snovima i pod naslagama
opsjena o blistavom gradu
tajne.
Nitko tada ne misli o smrti.
Tijelo se suočava s vlastitim granicama.
Iza toga nema ništa drugo.
Ono što je jedino zamislivo
nalazi se u prostoru
nadirućih slika.
Ceste, tvrđave od blata, beskrajna prostranstva pješčanika…
U čemu je onda velika tajna prolaska
kroz vrata percepcije?
Lebdeće more,
talozi prisutnosti kamenja
i trava,
putovanje…
Pustinje su nadolazeće vrijeme.
Rastežu se u svim smjerovima.
Nikakvo vrijeme ne mjeri se
protjecanjem pijeska u pijesku.
Od jedne do druge točke prolazi se
kao kroz koprenu stvari.
Iza one stvari,
koju nazivamo posljednjom,
moguće polje razotkriva se samo
kao ništavno
nešto.
Gnosticima su bile potrebne
pećine
da bi napustili pomisao
na raskoš
oslikotvorena
svijeta.
Tarkovski je u Stalkeru
pustio da močvarna trava
prekrije prostor
između onoga koji gleda
i onoga koji diše
poprskan preostalom
teškom
vodom.
Groznica, pustinjski vjetrovi,
oluje i zvona
s drugih bregova…
Ovo su samo
naknadno utisnute riječi
u iskustvo koje nadilazi
njihov trag.
Zašto je pustinja
prispodobom posljednje granice?
Iza one stvari nema više ništa.
Sunce iznad horizonta
stropoštava se
u prazan
bunar
od
vremena.
Timbuktu
gori
u
devinom
izmetu.



1. An-arhé u mišljenju politike i estetike izvan tradicije „političke filozofije“ od Lea Straussa i Hannah Arendt u 20. stoljeću, ali u dodiru s idejama političke emancipacije Josepha Jacotota i Karla Marxa te anarhizma, obilježava teoriju politike kao nesuglasnosti (la mésentente) u spisima Jacquesa Rancièrea. Ono što je ovdje posebno istaknuto odnosi se na mišljenje […]
December 17, 2025

1. Riječ „život“ rijetko ćemo pronaći u Heideggerovim knjigama i predavanjima, osim kad se kritički usmjerava na redukciju bitka na različite „filozofije života“ od Diltheya do Schelera. Pojam „života“ uzurpirala je biologija kao moderna znanost u smislu produžetka fizike i kemije drugim sredstvima, tako da se povratak dostojanstva življenju života nakon Nietzschea i njegove „vitalističke […]
December 16, 2025