Listopad je mjesečarski pir kestena i neumrle svjetlosti.
Sve miriše na propast.
Pod stubama noćna lampa sja
i obasjava žene u grimizno crnome.
Spuštamo se u podzemlje
gdje još počivaju kosti inkvizitora
i pougljene kose benediktinskih opatica.
Objekti su uvijek iluzija pogleda.
Ništa se nikad vratiti neće
kao ni ova sumorna vječnost uz svijeće
na Kamenitim vratima.
Granice smo iscrtali pepelom i opalnom krvlju podanika.
Zauzvrat, dobili su kolodvore
i konjaničke skulpture na pustim trgovima.
Tko je taj čovjek pred teškim nakovnjem
od neobaroknih anđela i posudom od vremena
iz koje crvi jedu zlatne jabuke?
Poručnik Broch?
Svi ovdje odslužuju neke besmislene kazne.
Svi ovdje maglama iskupljuju ljubavne poraze,
kukavičko samoljublje, povrijeđeni ponos ništica.
Svi se ovdje nevješto bave psihom iz očaja.
Neka zabilježeno bude još i ovo:
– krajem listopada 1909. ovdje je boravio onaj koji će zapisati nakon Auschwitza da je čovjek smeće koje još samo stenje.
Sloboda je novo čudovište.
Poezija životari u bezdanu sjećanja.
Sve miriše na mjesečarski pir listopada.
Iz knjige URONJENI, Fraktura, Zaprešić, 2009.




1. Odnos između simfonijskoga skladatelja Dmitrija Šostakoviča i diktatora Josifa Staljina jedan je od najfascinantnijih, ali i najnapetijih primjera sukoba umjetnika i totalitarnoga režima u povijesti. Šostakovič je proveo veći dio svojeg života balansirajući na rubu između službenog priznanja i stalnoga straha za vlastiti život, koristeći glazbu kao prostor za prikriveni otpor i svjedočanstvo o […]
September 13, 2026

1. Odnos između sovjetskoga skladatelja DmitrijaŠostakoviča i koncepta apsolutneglazbe (instrumentalne glazbe koja ne prenosi eksplicitnu priču, tekst ili program) jedan je od najfascinantnijih i najnapetijih aspekata glazbe 20. stoljeća. Kad bih kojim slučajem pisao drugi svezak knjige Čemu glazba? i to ne više baveći se promišljanjem umjetničke religije i cjelovitoga umjetničkoga djela kao okosnica i […]
September 12, 2026