Ovidije je morao doći
na kraj svijeta
da bi vidio
crne galebove.
Laž, obmane i trijumfi
urezani su u kamene blokove
na reljefima s kojih se cijedi
borova smola.
Treba još vidjeti zalazak sunca
nad vulkanskim padinama.
Treba još hodočastiti plažama
prepunim ubodnih igala,
zmijolikih tijela u sladostrašću
i ostataka
neprobavljene hrane.
Ekstazu valja naplatiti ulaznicom za
Brandenbuški koncert na kojem
svi zadivljeno šute i promatraju
kako se na video zidu
prizori žena u crnome
opasanih bombama
smjenjuju s reklamama
za parfem.
Nitko ne vjeruje u životne zaokrete.
Pa ni bogovi ne vjeruju u
vlastito kloniranje za potrebe produžetka
ove uzvišene vrste
virusa.
Prije no što somalijski gusari
otmu otmjeni brod sa sedam paluba,
bubnjevi najavljuju
poklonstvo prašini i smrti
u hladnjačama mesa.
Ne pomažu više jecaji
naučeni u visokim školama
tolerancije Zapada.
Sve se događa trenutno
i bez nevidljivih uzroka.
Leptir na površini kože
ucrtava znak urotnika
koji se spremaju srušiti
poredak složenosti
u virtualnim gradovima
nalik aztečkim piramidama.
Žrtvenik je uvijek istog promjera.
Moć žrtve ovisi
o kvadraturi prostora
u stupcima informacija.
Ne postojimo više
ni Mi
ni Oni.
Kako je bilo još čarobno otkrivati
mistiku safirnoga Buddhe,
poštivati izvore i čuvati biserje prapočetka
u sarkofazima
ispunjenim
svetim knjigama
na
dnu!
Bankarski službenik,
nekoć tumač apsolutnoga duha,
tako je spokojno tumarao Kjotom
i vidio ono što je trebao vidjeti.
Doći će vrijeme
kad ni grandiozni muzeji
više neće biti isprikom
za dosadu.
O povijesti nerođenoga ne govore proroci.
Oni su samo omamljeni vremenom,
zureći u ono iza planina.
A iza planina nema ničega
osim novih planina i
nabujalih
drevnih
rijeka.
Ide se u nepoznato
samo zato jer negdje se mora ići.
Ne može se stati.
Sve protječe u znaku
novoga.
O, kristali slobode!
Vaše je vrijeme ispunjeno.
Vratimo se Ovidiju i zamislimo ga
kao melankoličnoga
crnoga galeba.
Prognanici ljubavi mahnito
brišu riječ povratak iz
svojih bilježnica.
Nebo je pročišćeni kaos.



1. Nepoznato remek-djelo (Le Chef-d’œuvre inconnu), novela francuskoga pisca Honoréa de Balzaca objavljena 1831. godine, smatra se jednim od najdubljih književnih tekstova o filozofiji umjetnosti i estetici. Kroz priču o genijalnome, ali opsesivnome slikaru Frenhoferu, Balzac ne nudi samo realističan prikaz umjetničkoga života 17. stoljeća, već otvara temeljna pitanja o granicama stvaralaštva, prirodi stvarnosti i […]
September 10, 2026

1. Esej „Evropa danas“ Miroslava Krleže, objavljen 1935. godine, predstavlja jedan od najinteligentnijih, najmračnijih i najproročanskijih tekstova hrvatske i europske esejistike 20. stoljeća. Napisan u predvečerje Drugog svjetskoga rata, u vrijeme uspona fašizma i nacizma, esej dijagnosticira duboku moralnu, intelektualnu i političku krizu europskoga kontinenta. Krležina „Evropa danas“ postala je stoga bezvremenski klasik jer njezine […]
September 09, 2026